Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
3.111 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1159 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
UVODNIK

Cvatnja je u punom jeku. Šljiva i breskva su već ocvale i već se vide plodovi, a kruška, jabuka i trešnja upravo ovih dana doživljavaju vrhunac cvatnje.  Svaki voćar treba odraditi procjenu broja plodova koje stablu treba ostaviti kako bi krupnoća plodova bila zadovoljavajuća i kako ne bismo naredne godine imali slabu cvatnju.  Za primjer ćemo uzeti jabuku. Najprije izmjerimo opseg debla kojih 20 cm iznad cijepljenog mjesta. Iz njega izračunamo promjer po formuli: Promjer=opseg/3,14 Iz promjera dobijemo radijus: Radijus=Promjer/2 I iz radijusa dobijemo površinu poprečnog presjeka: Površina poprečnog presjeka debla=(radijus x radijus) x 3,14 Sve vrijednosti su u cm, tako da je površina poprečnog presjeka u cm2. Sorte jabuka možemo podijeliti u rodne, srednje rodne i jako rodne.  Jako rodne su one koje imaju u prosjeku nešto sitnije plodove (6-8 plodova po cm2): gala, braeburn, zlatni. Srednje rodne su (5-7 plodova na cm2): crveni delišes, jonagold Rodne se (4-6 plodova po cm2): fuji, idared, mutsu Prorjeđen voćnjak strojnom rezidbom u godini kada se očekuje bijeli cvat je fantastično učinkovita mjera Za primjer uzimamo intenzivni nasad zlatnog delišesa opsega debla 10 cm. Izračunali smo da mu je površina poprečnog presjeka debla oko 8 cm2. Zlatni delišes može iznijeti u prosjeku 7 plodova po cm2, znači u berbi smijemo imati oko 56 plodova po stablu. Tada ćemo imati krupne plodove od cca 200 g/plod = oko 11 kg/stablo. Ako imamo 4.000 stabala/ha, to je urod od 44 t/ha.  Sada promatramo stablo i brojimo pupove na kojima će biti plodovi. Prije rezidbe zamijetit ćemo da imamo barem 20 rodnih elemenata plus provodnica na kojima u prosjeku ima barem 6 pupova.  20 rodnih elemenata x 6 pupova x 5 cvjetova iz svakog pupa = 600 cvjetova (plodova). Ako želimo imati 56 plodova u berbi to znači da moramo 1 cvijet ostaviti a 9 ih baciti! Krećemo u prvu fazu prorjede: od 20 rodnih elemenata (rodnih grana) rezidbom izbacujemo 7 grana. Sada smo smanjili broj potencijalnih plodova na 390. Zatim prikratimo (s obzirom da je u pitanju zlatni delišes) ostalih 13 rodnih elemenata na 70% dužine i time smo došli na potencijalnih 273 plodova. Ako bi iz svakog ostavljenog pupa ostavili samo jedan plod onda bismo u berbi imali 55 plodova. Kako znamo da iz mnogih pupova bude i po 2 ploda, recimo da je ovaj prijedlog prve prorijede jako dobar. U cvatu se prvo otvara središnji cvijet. Iz njega dobijemo najkvalitetniji i najkrupniji plod. Njega želimo zadržati. Zadnjih 10 godina u svim uspješnim voćarskim zemljama upotrebljavaju sredstva na osnovi aktivne tvari ATS (npr Azos). On isuši njušku tučka te ona postane sterilna za oplodnju. Ovisno o vremenu potrebno je odabrati pravi trenutak za tretiranje. Pri ugodnom sunčanom vremenu je potrebno središnjem cvijetu od dana otvaranja do 2 dana da se oplodi. To otprilike korespondira s vremenom otvaranjem ostalih cvjetova iz cvata. Stoga je tretiranje potrebno odraditi u trenutku otvaranja ostalih cvjetova iz cvata, a tretiranjem želimo „sterilizirati“ sve cvjetove osim središnjeg koji se oplodio. Ostala sredstva koja se koriste za prorjeđivanje su sredstva na osnovi aktivne tvari NAD, NAA, BA, Ethrel.
IZDVAJAMO

06.04.2014.
U Kominu, malom selu na ušću Neretve, pored Opuzena, raste mala voćarska zajednica pod vodstvom dvojice agronoma: Žile Vlahovića i Damir Lučića. Damir Lučić je manje važan u ovoj priči, tek je toliko važan što je bliže Europi pa je onda bliži i novim tehnologijama. Središnji lik te priče je Ranko Vlahović - Žile (vidite ga na prvoj slici dolje). Prije 6 godina smo ispričali priču o njemu: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=929&highlight=RANKO%20VLAHOVI%C4%86 Dok je hrvatska voćarska struka raspredala da li je bolja šiba ili razgranata sadnica, da li je u voćarstvu nužno navodnjavanje i slične gluposti, Žile je sadio supergusti nasad na razmak redova 2,7 m i u redu 0,6. Da bi to mogao cijepio je podlogu na 55 cm kako bi joj sputao rast. Parcelu je zakrenuo suprotno položaju kako bi bila okrenuta prema sjeveru i jugu i danas ima superfunkcionalan nasad prirpremljen za strojnu rezidbu, strojnu prrojedu i aplikaciju na svaki drugi red i rad s koncentraicjama, a ne s dozama. Puno od tih ideja je potpuno neshvatljivo za većinu, međutim, ako želiš biti najbolji onda moraš raditi najbolje. Onaj tko pliva s masama propada! Lani je bila loša godina i ubrao je na 2,4 ha "samo" 110 tona. Godinu prije 170 tona. No, da skratimo priču, donosimo fotogaleriju strojne rezidbe u Kominu na Neretvi. --------------- 1. Ranko Vlahović, neslomljivi vizionar. 2. Prije rezidbe 3. Prije rezidbe 4. Prije rezidbe 5. Prije rezidbe 6. Prije rezidbe 7.  Prije rezidbe 8.  Prije rezidbe 9. Rez 40 cm od provodnice 10. Potencijal roda ekstreman 11. U južnom Tirolu nemaju iskustava s rezdibom u cvijetu, u Francuskoj to rade u određenim slučajevima 12. Rez neprihvatljiv u ručnoj dugoj rezidbi. Kod strojne rezdibe sasvim normalan i s drugim fiziološkim rezultatom nego kod ručne rezdibe 13. Kasna strojna rezidba može utjecati negativno na krupnoću plodova i na smanjenje vegetativnog porasta 14. Još jedan primjer "čudnog", ali u strojnoj rezidbi prihvatljivog reza 15. U Neretvi nemaju problema s krupnoćom plodova, niti s preslabim porastom, stoga je rezidba u cvatnji bila prihvatljiva, a možda i poželjna. Iskustva ćemo vam prenijeti 16. Komentar mnogih na strojnu rezidbu je bio: "Vidjet ćemo kako će kod vas ispasti pa ćemo možda ai mi to raditi". Vizionara, stručnjaka s "cojones" je malo i to je tako. Većina je bez vizije, bez hrabrosti, bez stručnost. Kažu da je nervoza prisutna kod onih koji ne znaju. 17. Sada je moguće odraditi perfektnu aplikaciju pesticida sa smanjenom dozom 18. 19. Ovako ostavljen vrh i nema straha za vegetativno "divljanje". 20. Stroj je opremljen i rezačim elemntom koji reže i vrhove i ispod grane koje su obješene 21. Detalj reza 22. Proizvođač stroja ja talijanska FAMA. Vrijednost stroja je oko 11.000 EUR s transportom. Dobavljač Inventivna rješenja d.o.o. (info@vocarstvo.org)
Opširnije

PREDSTAVLJANJE TVRTKI

Aplikacija herbicida sa prskalicama koje rade na bazi kontrolirane kapljične aplikacije (CDA) - 2. dio
HERBIFLEX Leđna prskalica, rezervoar 5 litra, pogonjena sa 4 baterije. Prska traku širine od 10-75 cm uz potrošnju od 10 do 30 litara tekućine po hektaru. Moguće korištenje dodatnog štitnika. Primjena: vinogradi, rasadnici, povrćarstvo, komunalije, šumarstvo...   UNDAVINA Traktorska, nošena prskalica, sa rezervoarom od 60 litara. Undavina je namijenjena za održavanje herbicidnog pojasa u višegodišnjim nasadima, ponajviše u vinogradima i voćnjacima. Mogućnost prskanja već od 15 l/h prskane površine, u startu daje veliku prednost Undavine ispred klasičnih prskalica. Da vidimo koje su to prednosti: - vrlo jednostavno i lako rukovanje prskalicom - potpuno zaštićena glava prskalice omogućuje nam vrlo djelotvornu uporabu herbicida - uporabom malih volumena tekućine i sama je prskalica daleko lakša od ostalih; manja potrošnja goriva, manje nabijanja tla... - minimalno raznošenje herbicida, čak i za vjetrovitih dana - smanjeno utrošeno vrijeme za punjenje rezervoara, transport... - univerzalni priključci za sve vrste traktora ili ATV-a   Ovisno o željenoj širini herbicidnog pojasa, Undavine su dostupne u nekoliko varijanti: - undavina 250 - undavina 400 - undavina 600 - undavina 900 Karakteristike pojedinih modela možemo iščitati iz sljedećih tabela: Model     Širina prskanja      Brzina prskanja      Ukupna potrošnja      Ukupna težina   Undavina 250 300 mm  4-8 km/h  8-12 l/ha   19 kg  Undavina 400  450 mm 4-8 km/h 10-12 l/ha   20 kg  Undavina 600  600 mm 4-8 km/h  10-12 l/ha   20 kg  Undavina 900  900 mm 4-8 km/h  10-12 l/ha   23 kg   Undavina je opremljena kontrolnim sistemom za praćenje rada obiju radnih jedinica koji je smješten u kabini traktora.
Opširnije
Kalkulator infekcija krastavošću-jabuka
Temperature:
Min Max Prosječna
Vlaženja lišća u satima:
Preračunaj
Arhiva članaka
srpanj 2014
ponutosričetpetsubned
30123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031123
45678910
Na odabrani datum nema objavljenih članaka
Aktualna zaštita
11.01.2012.
Topli dani prosinca i sječnja potaknuli su na određeni lokacijama kretanje/bubrenje pupova breskve. Podsjećamo da topli dani s temperaturama od preko 7-8 °C uz oborine u vidu kiše te visoku zračnu vlažnost mogu biti pogodni za infekciju gljivom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans). Ukoliko niste odradili zaštitu/dezinfekciju bakrenim preparatima nakon opadanja lista toplo preporučujemo da odradite HITNO zaštitu bresaka i nektarina bakrenim preparatima oštro vodeći računa da ne provodite prskanje na temperaturama ispod 0 °C zbog moguće fitotksičnosti. Kada prskate gledajte da svaki dio pupa bude dobro pokriven, ali ne na način da se s grana sredstvo cijedi, nego inzistirajući na sitnim kapljicama, u mirno vrijeme s optimalnim dozama. Prskate sredstvima kojima tretirate breskvu na početku vegetacije i to u fazi bubrenja pupova na bazi bakra (Bordoška juha, Cuprablau Z, Champion, Kocide , Nordox, Modra galica, Plavi kamen, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Gypso, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG, Champion tekući, Champion 50 WG, Cuproline, Kocide DF, Cuprablau Z, Bordošku juhu, Bordoška suspenzija i sl.), dakako slijedeći upute proizvođača. Više o problemu kovrčavosti lista breskve možete naći u članku autora Danka Tolića na: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=182 Preporučujemo i članak Željkice Oštrkapa-Međurečan na: http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,177
Opširnije
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1159
  • Broj znakova: 3.273.402
  • Broj fotografija: 1.302
  • Broj crteža: 134
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 79.874
  • Broj učitanih stranica: 88.887
  • Broj pogodaka s pretraživača: 2.489
VIDI WEB TOP 100