Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
2.622 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1165 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
UVODNIK

Kolega voćar Josip Kiš iz Velike Ludine se javio s komentarom kojeg prenosimo u cijelosti. Damire! Drago mi je da si potaknuo na razmišljanje o problemu koji nas voćare pritišće zadnjih dana.  Osobno mislim da sam svjestan problematike, ali eto i neka moja razmišljanja. Ono što se meni čini, a to nam se dogodilo zadnjih godina, su kriteriji pri otkupu voća. Jedini kriterij su bili kalibar, boja i oštećenost. I to je dovelo do toga da imamo ili visoko kvalitetnu robu i samo robu koja je namijenjena preradi. I to mogu progutati, ali me boli kada se organoleptika, koja je jedini kriterij koji garantira stvarnu potražnju neke robe, a samim time i potrošnju, nema nikakvu težinu. Ili pobliže, ako mi je nešto dobro i kad to trošim (pojedem jednu jabuku) i istog trenutka poželim drugu, onda možemo biti sigurni da je naš proizvod našao kupca. S druge strane ako ta jabuka jede mene, potražnje više nema. Tako nešto se dogodilo s domaćom breskvom. Navedeni veletrgovci su tražili samo tvrdu robu. Tvrdu, ja čitam nezrelu. Nezrela je i nejestiva i tu je kraj priče. Ista stvar ove godine s jagodom. Bijeli vrh  ploda jagode je karakteristika koja se najviše cijenila pri predaji robe. Uz godinu kakva je bila ova, puno kiše, ali i nedostatak sunca i  prilično visoke prinose, ni potpuno crveni plodovi nisu bili organoleptički na visini zadatka. U stanju kakvom je današnja Hrvatska (mislim tu na nezaposlenost i osobnu potrošnju) voće je postalo skupa roba. I onda kada kupac i kupi nešto i ako mu to ne „sjedne“ potražnja se rapidno smanjuje. Spomenuo si veletrgovce. Ja ću ipak zauzeti stranu onih koji su i proizvođači voća i odvojiti ih od onih koji to nisu. Slažem se da moramo poraditi na kvaliteti voća . I sam sam aplicirao na IPARD i stavljam mreže i navodnjavanje, pomlađujem nasad. Ali i tu ima jedan detalj. Svaka poljoprivredna proizvodnja na kraju proizvodnog ciklusa ima i robe koje ne zadovoljavaju visoke kriteriji, što ne znači da nema neku vrijednost. Mislim da ništa ne radimo na nekom drugom proizvodu. Tebi svaka čast na sokovima i vjerujem da ulažeš puno truda u to i samo naprijed. Ali trebamo još na tome raditi. Kažem trebamo,  jer smatram da se ipak na neki način možemo i moramo organizirati. Samo jedan mali detalj, koji si, siguran sam i sam doživio. Bio sam (ima već nekoliko godina) u Italiji u kooperativi Melinda. I u sklopu hladnjače je maloprodajni dućan. Tamo ima minimalno 50 različitih proizvoda, a svima njima je jabuka sirovina. Sušeno, rezano, sokovi, sitno , krupno ... ovakvo onakvo ... sve se prodaje . Ja osobno, zbog posla, berem 1 klasu i industriju. I iskreno ponekad me jednostavno srce zaboli koliko dobre robe škartiram. Meni se najmanje sviđaju krajnji  trgovci našom robom. Ti isti koji će, ako im mi ne damo, kupiti zapakiranu poljsku jabuku. Tu ima toliko propusta da ih možemo nemilo nabrajati.  Ja ne hodam u njihovim cipelama, ali oni su itekako svjesni naše razjedinjenosti. Samo za primjer, zašto se sada ne radi jaka kampanja na prodaji Gale, Elstara i sorata koje su sada užitno najbolje, neoptrećene hlađenjem, kalom ... ali najvažnije ... prefine su. I biti će tako tri tjedna ... dok isto tako fini ne postanu Zlatni, Jonagoldi ... Moja žena kad kupi vrećicu s tri kile mandarina i mi sjednemo navečer pred TV, ja ih čistim, a one fine, nas četvero to sprašimo istu večer ... međutim, ako su mandarine zelene, pojedemo dvije tri ... klinci objese nosinu ... dva dana su u zdjeli na stolu. Pa onda par dana u zdjeli na terasi i onda se bace u komposter. Slijedeće mandarine se kupe za  cca 10-15 dana. A u prvom slučaju, već drugi dan mi žena šalje poruku: „daj usput uzmi još mandarina, pojeli smo one“. Prije desetak dana u novinama krene saga o krađi 20 t jabuka iz voćnjaka u okolici Križevaca. Uopće nije bitno je li ukradeno, je li to igra s osiguranjem, da li je uopće bilo toliko i jeli to moguće odraditi tijekom jedne noći. Bitno je to da je jabuka u Hrvatskoj dobila biljeg otrovnog voća. I to sam pitanje postavio u Donjem Kraljevcu. Zašto nitko nije reagirao? Odgovor pomoćnice ministra je bio da su poslali inspektorat i obavijestili MUP. Aleluja! Brigo moja pređi na drugoga! Digla se graja oko tog mog pitanja, ali ionako nije nitko ništa razumio. Glavna se priča povela oko toga da je to nemoguće bez 20 ljudi. Baš sam se osjećao žalosno. Kupci sada na placu traže lanjsku jabuku, a ne ovogodišnju. Imamo robu, novinare željne skandala, narod sa smanjenom kupovnom moći, skupu državu. Nije jednostavno, ali ne možemo odustati. Imam nekih ideja, nisu to ni revolucionarne niti radikalne, a niti izvorno moje ideje, ali vjerujem da možemo zakoračiti naprijed.  U Donjem Kraljevcu je ministar izrekao da nam je prosječni prinos voća 8,7 t/ha. Statistika je hrpa podataka koja uglavnom daje iskrivljenu sliku. Pomiješati sve voćne vrste i ukalkulirati sve površine koje su unesene u ARKOD i onda mahati prstom da smo loši tehnolozi , u najmanju ruku nije pristojno. Imamo mi voćara-jabučara s 50 t/ha i s 90% I klase. Ali isto tako i samo prijavljenih hektara radi skupljanja poticaja, a koji se uopće ni ne rade. Jednostavno, smatram da poljoprivreda mora biti institucija za sebe, a ne politička prčija. I zakon o PDV-u ili Zakon o radu i mnogi drugi, moraju biti posebni kad je poljoprivreda u pitanju. Bio sam uključen u one markice i sad mi je žao. Postale su skupe i komplicirane . A trebale su biti jeftine (prihvatljive) i jednostavne . I to samo u dvije sezone primjene. Zatim, inspektorat, to je institucija koja je nagazila samo one koji legalno rade. I imaju ovlasti nezamislive. Što se stručnog dijela u Donjem Kraljevcu tiče, bila je prezentacija za novi fond EAFRD i jedna od mjera je edukacija. Koja će na kraju tečajevima osposobljavati vrhunske proizvođače hrane. To je kao da ja možda prodam sve, kupim neki zubarski stolac, završim tečaj i vadim zube.  To je takva šamarčina struci! Fond je izdašan i jednostavniji nego IPARD, ali tko će aplicirati, kad nema love, nema garancija? Tehnološki uopće nije prilagođen poljoprivredi (kao ni IPARD). I onda ti posadi traženu sortu, u idealnom roku kad je dokumentacija gotova za … ne zna se kada. Voćarska zajednica je sada samo figura bez ikakvog značaja. Ovo je samo komentar koji vučem s terena, ali moram priznati da se slažem s tom činjenicom. Kad ovakve stvari pišem ih s puno žara. Siguran sam da se ti i ja nećemo složiti oko svega, ali ni to nije bitno. Bitno je da se razgovara, otvoreno, s argumentima, činjenicama, da prezentiramo ideje, rješenja, usvojimo promjene i svi zajedno počnemo „puhati „ u isti rog. Ovako, samo jedni drugima podmećemo noge, a na podmetnutu nogu se i veliki i jaki mogu spotaknuti i pasti. Pa kako onda neće i oni manji, nespremni i nesigurni. I ponavljam, svaka čast na pokretanju teme. Josip Kiš, voćar iz Velike Ludine
IZDVAJAMO

06.04.2014.
U Kominu, malom selu na ušću Neretve, pored Opuzena, raste mala voćarska zajednica pod vodstvom dvojice agronoma: Žile Vlahovića i Damir Lučića. Damir Lučić je manje važan u ovoj priči, tek je toliko važan što je bliže Europi pa je onda bliži i novim tehnologijama. Središnji lik te priče je Ranko Vlahović - Žile (vidite ga na prvoj slici dolje). Prije 6 godina smo ispričali priču o njemu: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=929&highlight=RANKO%20VLAHOVI%C4%86 Dok je hrvatska voćarska struka raspredala da li je bolja šiba ili razgranata sadnica, da li je u voćarstvu nužno navodnjavanje i slične gluposti, Žile je sadio supergusti nasad na razmak redova 2,7 m i u redu 0,6. Da bi to mogao cijepio je podlogu na 55 cm kako bi joj sputao rast. Parcelu je zakrenuo suprotno položaju kako bi bila okrenuta prema sjeveru i jugu i danas ima superfunkcionalan nasad prirpremljen za strojnu rezidbu, strojnu prrojedu i aplikaciju na svaki drugi red i rad s koncentraicjama, a ne s dozama. Puno od tih ideja je potpuno neshvatljivo za većinu, međutim, ako želiš biti najbolji onda moraš raditi najbolje. Onaj tko pliva s masama propada! Lani je bila loša godina i ubrao je na 2,4 ha "samo" 110 tona. Godinu prije 170 tona. No, da skratimo priču, donosimo fotogaleriju strojne rezidbe u Kominu na Neretvi. --------------- 1. Ranko Vlahović, neslomljivi vizionar. 2. Prije rezidbe 3. Prije rezidbe 4. Prije rezidbe 5. Prije rezidbe 6. Prije rezidbe 7.  Prije rezidbe 8.  Prije rezidbe 9. Rez 40 cm od provodnice 10. Potencijal roda ekstreman 11. U južnom Tirolu nemaju iskustava s rezdibom u cvijetu, u Francuskoj to rade u određenim slučajevima 12. Rez neprihvatljiv u ručnoj dugoj rezidbi. Kod strojne rezdibe sasvim normalan i s drugim fiziološkim rezultatom nego kod ručne rezdibe 13. Kasna strojna rezidba može utjecati negativno na krupnoću plodova i na smanjenje vegetativnog porasta 14. Još jedan primjer "čudnog", ali u strojnoj rezidbi prihvatljivog reza 15. U Neretvi nemaju problema s krupnoćom plodova, niti s preslabim porastom, stoga je rezidba u cvatnji bila prihvatljiva, a možda i poželjna. Iskustva ćemo vam prenijeti 16. Komentar mnogih na strojnu rezidbu je bio: "Vidjet ćemo kako će kod vas ispasti pa ćemo možda ai mi to raditi". Vizionara, stručnjaka s "cojones" je malo i to je tako. Većina je bez vizije, bez hrabrosti, bez stručnost. Kažu da je nervoza prisutna kod onih koji ne znaju. 17. Sada je moguće odraditi perfektnu aplikaciju pesticida sa smanjenom dozom 18. 19. Ovako ostavljen vrh i nema straha za vegetativno "divljanje". 20. Stroj je opremljen i rezačim elemntom koji reže i vrhove i ispod grane koje su obješene 21. Detalj reza 22. Proizvođač stroja ja talijanska FAMA. Vrijednost stroja je oko 11.000 EUR s transportom. Dobavljač Inventivna rješenja d.o.o. (info@vocarstvo.org)
Opširnije

PREDSTAVLJANJE TVRTKI

Aplikacija herbicida sa prskalicama koje rade na bazi kontrolirane kapljične aplikacije (CDA) - 2. dio
HERBIFLEX Leđna prskalica, rezervoar 5 litra, pogonjena sa 4 baterije. Prska traku širine od 10-75 cm uz potrošnju od 10 do 30 litara tekućine po hektaru. Moguće korištenje dodatnog štitnika. Primjena: vinogradi, rasadnici, povrćarstvo, komunalije, šumarstvo...   UNDAVINA Traktorska, nošena prskalica, sa rezervoarom od 60 litara. Undavina je namijenjena za održavanje herbicidnog pojasa u višegodišnjim nasadima, ponajviše u vinogradima i voćnjacima. Mogućnost prskanja već od 15 l/h prskane površine, u startu daje veliku prednost Undavine ispred klasičnih prskalica. Da vidimo koje su to prednosti: - vrlo jednostavno i lako rukovanje prskalicom - potpuno zaštićena glava prskalice omogućuje nam vrlo djelotvornu uporabu herbicida - uporabom malih volumena tekućine i sama je prskalica daleko lakša od ostalih; manja potrošnja goriva, manje nabijanja tla... - minimalno raznošenje herbicida, čak i za vjetrovitih dana - smanjeno utrošeno vrijeme za punjenje rezervoara, transport... - univerzalni priključci za sve vrste traktora ili ATV-a   Ovisno o željenoj širini herbicidnog pojasa, Undavine su dostupne u nekoliko varijanti: - undavina 250 - undavina 400 - undavina 600 - undavina 900 Karakteristike pojedinih modela možemo iščitati iz sljedećih tabela: Model     Širina prskanja      Brzina prskanja      Ukupna potrošnja      Ukupna težina   Undavina 250 300 mm  4-8 km/h  8-12 l/ha   19 kg  Undavina 400  450 mm 4-8 km/h 10-12 l/ha   20 kg  Undavina 600  600 mm 4-8 km/h  10-12 l/ha   20 kg  Undavina 900  900 mm 4-8 km/h  10-12 l/ha   23 kg   Undavina je opremljena kontrolnim sistemom za praćenje rada obiju radnih jedinica koji je smješten u kabini traktora.
Opširnije
Kalkulator infekcija krastavošću-jabuka
Temperature:
Min Max Prosječna
Vlaženja lišća u satima:
Preračunaj
Arhiva članaka
listopad 2014
ponutosričetpetsubned
293012345
6789101112
13141516171819
20212223242526
272829303112
3456789
Na odabrani datum nema objavljenih članaka
Aktualna zaštita
11.01.2012.
Topli dani prosinca i sječnja potaknuli su na određeni lokacijama kretanje/bubrenje pupova breskve. Podsjećamo da topli dani s temperaturama od preko 7-8 °C uz oborine u vidu kiše te visoku zračnu vlažnost mogu biti pogodni za infekciju gljivom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans). Ukoliko niste odradili zaštitu/dezinfekciju bakrenim preparatima nakon opadanja lista toplo preporučujemo da odradite HITNO zaštitu bresaka i nektarina bakrenim preparatima oštro vodeći računa da ne provodite prskanje na temperaturama ispod 0 °C zbog moguće fitotksičnosti. Kada prskate gledajte da svaki dio pupa bude dobro pokriven, ali ne na način da se s grana sredstvo cijedi, nego inzistirajući na sitnim kapljicama, u mirno vrijeme s optimalnim dozama. Prskate sredstvima kojima tretirate breskvu na početku vegetacije i to u fazi bubrenja pupova na bazi bakra (Bordoška juha, Cuprablau Z, Champion, Kocide , Nordox, Modra galica, Plavi kamen, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Gypso, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG, Champion tekući, Champion 50 WG, Cuproline, Kocide DF, Cuprablau Z, Bordošku juhu, Bordoška suspenzija i sl.), dakako slijedeći upute proizvođača. Više o problemu kovrčavosti lista breskve možete naći u članku autora Danka Tolića na: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=182 Preporučujemo i članak Željkice Oštrkapa-Međurečan na: http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,177
Opširnije
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1165
  • Broj znakova: 3.291.288
  • Broj fotografija: 1.312
  • Broj crteža: 134
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 76.155
  • Broj učitanih stranica: 127.423
  • Broj pogodaka s pretraživača: 5.516
VIDI WEB TOP 100