Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
1.632 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1112 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
UVODNIK

VELJAČA 2012.


Piše:
Damir Lučić, dipl. ing. agr.
  U Berlinu se održao sajam Fruit Logistica 2012 koji okuplja sve koji sudjeluju u lancu od voćnjaka do stola s naglaskom na prodaju svježeg voća. Sajam je usredotočen na „decision makere“ – one koji donose odluke, ali i one koji očekuju dogovoriti neke poslove na međunarodnoj razini. Ove godine je bilo rekordnih 2.537 izlagača što potvrđuje s jedne strane važnost ovog međunarodnog sajma (tek je oko 10% izlagača bilo iz Njemačke), a s druge strane potvrđuje činjenicu da u teškim vremenima treba dodatno ulagati u promociju i savladavanje novih okolnosti kako bi se krizi moglo oduprijeti. Oko 56.000 posjetitelja, iz 139 zemalja svijeta pohodilo je ovaj sajam kako bi svjedočilo inovacijama u proizvodima i uslugama u sektoru voća i kako bi profitiralo na tim novim informacijama. Čak je oko 80% posjetitelja došlo na sajam izvan Njemačke što svjedoči o međunarodnom karakteru ovog sajma. Kako predočiti opsežnost ovog sajma? Izlagački prostor se prostirao na preko 11 ha površine (ne govorimo o površinama voćnjaka, nego o površini izlagačkog prostora!), točnije na 112.000 m2. S obzirom da nije bilo mogućnosti obići cijeli sajam, osvrnut ćemo se na ono što smo vidjeli. Voće definitivno više nije samo voće. Ono je proizvod. Taj trgovački, možda više marketinški pristup možda nekima nije drag (pa ni osobno autoru ovih redaka), međutim on je činjenica na globalnoj razini. Jabuka više nije jabuka. Ona je sve više Kanzi, Jazz, Mairac ili Pink Lady, a sve manje Jonagold, Zlatni delišes, Crveni delišes, pa čak niti Nicoter. Trgovačko ime pretječe ime sorte, a to je zapravo rezultat drugačijeg pristupa. Kupac želi znati što je točno kupio za svoj novac. Ne samo kakvu je jabuku kupio što se tiče vanjskih ili unutrašnjih karakteristika. On želi znati da je kupio jabuku koja odgovara njegovom karakteru. Jabuku koja dobro opisuje tko on jest. I to su novi pristupi kojima se želi doći do dodatne vrijednosti proizvoda. Zato klubovi, vlasnici licenci na trgovačka imena, ulažu znatan novac da pošalju poruku o konkretnoj sorti jabuka kao znaku kojeg potrošač prepoznaje. Zato kada odete u Njemački dućan kilogram Zlatnog delišesa plaćate 2 EUR, a kg Pink Lady, Kanzi, Evelina, Jazz jabuke 3 EUR! Već vidim kako pojedini voćari kalkuliraju o stvarnoj cijeni njihove „pinkice“. Valja upozoriti kako vlasnici prava na korištenje imena „Pink Lady“ pametno ulažu novac koji dobiju od svojih prava na ime Pink Lady (konačno, zato legalno kupljena sadnica Cripps Pinka ne košta 4 i 5 EUR, nego 11 ili više EUR). To je novac koji je voćar unaprijed spreman dati vlasniku kluba koji će štititi njegove interese kao proizvođača s jedne strane, a s druge strane ulagati u takve marketinške aktivnost koje će utjecati da kilogram proizvedene „pinkice“ košta 50% više od ostalih standardnih sorata. Kako će se hrvatski voćar ili voćar s područja Balkana snaći u tim novim odnosima je veliko pitanje. Ukoliko se neće pojavljivati na ovakvim događanjima (na kojima su bila 2 hrvatska izlagača, a upitno je i s kakvim efektom su i oni bili u Berlinu) sigurno ne baš dobro.        
IZDVAJAMO

FRANC KOTAR (1953-2012)

16.02.2012
Obavještavamo sve, da je naš dragi prijatelj, Franc Kotar, u ranim jutarnjim satima, u četvrtak 16. 2. 2012. je preminuo.    Franc Kotar, u.d.i.k. Ispraćaj dragog nam Franca će biti 22. 2. 2012. na mjesnom groblju u Dobovi, Slovenija. Urna s Francom biti će izložena od 9 sati s mogućnošću upisa u knjigu žalosti te osobnog opraštanja. U 16 sati počinje sprovod. Više o životnom i stručnom putu Franca Kotara možete pročitati na:  http://vocarstvo.org/Autor.aspx?idAutor=17 .   Neponovljivo iskustvo življenja - do viđenja Franc Nakon 47 dana od nesretnog dana kada je Francu prvi put stalo srce, na koncu je ono  16. 2. 2012. konačno stalo. Postoji teorija da svakom čovjeku srce tijekom života otkuca jednaki broj puta. Svi koji su poznavali Franca slagali su se u jednom: energija kojom je pristupao svemu u životu bila je neopisiva, a njegovo srce kucalo je dvostruko brže. Za voćarstvo, za brata čovjeka ... Kilometri ... Francovi kilometri su poslovični. Ispod 100.000 km godišnje nije nikada prošao. Svaki dan je u prosjeku radio 300 km. Tristo kilometara! Svaki dan! I zato ga nisu mogli sustići kolege voćarski stručnjaci jer je vidio, savjetovao, projektirao, posadio bezbrojne voćnjake. Dok su mnogi tražili dokaze u knjigama, on ih je očima vidio i rukama iskusio. Franc  nije morao citirati znanstvene radove (mnogo puta vrlo upitne relevantnosti), on je znao kako se stvari u voćnjaku događaju i kakav život voćke žive. I zato što je radio tako brojne kilometre i obilazio toliko voćnjaka mogao je biti istinski autoritet kojeg su kolege poštovale, a zbog svoje iskrenosti i neuvijenosti u izražavanju često puta i bojale - iako potpuno neopravadano jer je Franc za svakog imao neograničeno vremena da objasni i nađe zajednički jezik te nije bilo te osobe s kojom on ne bi proveo svoje vrijeme ako bi osjetio da je s druge strane iskrena osoba. Ekskurzije ... Francova specijalnost su bile ekskurzije, da budemo precizniji – druženja voćara. On je bio osoba oko koje su se ljudi okupljali. Koje je privlačio magnetskom privlačnošću. Upravo je ta magnetska privlačnost bila u snažnoj korelaciji s voćarskom zaljubljenošću čovjeka. Sjećam se svog susreta s Francom. Organizirana je bila ekskurzija u Bolzano 2006. godine. Prolazeći pored voćnjaka na putu prema Bolzanu slušao sam o povijesti voćarskog uspjeha ljudi Tirola, ali još više o voćarskoj filozofiji i kulturi te konačno o poslovnom značaju za gospodarstvo. Sve, ili gotovo sve suprotno nego je bilo kod nas. I uvijek mi je bilo čudno kako se neki s tih ekskurzija vraćaju nepromijenjeni. Francov je stav uvijek bio: sve se može kad se hoće i kad se sa znanjem, stručnošću i upornošću ustraje u provođenju nekog programa do kraja. Kako je netko mogao doći kući sa zaključkom: „Kod nas to nije moguće“, to mi nikad nije bilo jasno. Naučiti gledati ... Doći u voćnjak i ništa ne vidjeti ili vidjeti pogrešne stvari, to je za Franca bila jedna od najvećih boljki i zapreka da se ide naprijed. I to je jedna od prvih stvari koje me je naučio. A prva je bila: da bi mogao naučiti moraš sebi priznati da ne znaš. Kad dođeš u voćnjak vidjeti ključne stvari i znati interpretirati voćarski uspjeh ili neuspjeh. Tek tada možeš ići naprijed u razumijevanju voćarstva. Poznati Francov „Razgovor s voćkom“ je okosnica takvog načina voćarenja. Ne tehnika, čak ne niti tehnologija, nego najprije: Ta voćka je živo biće. Ta voćka je genetski uvjetovana dati rod, a ako to ne čini to je isključivo zbog nas, nikada zbog nje. A voćka, voćka se ponaša savršeno u skladu sa svojim karakterom (genotipom). A kako će se taj karakter izraziti je u snažnoj korelaciji s ekološkim uvjetima u koje je posađena. I zato sa svakom voćkom treba razgovarati i svaka voćka ovisno o uvjetima u kojima raste i rađa će reći nešto drugo. Dati poruku – čini to i to i ja ću ti vjerno rađati. To je vještina koju je Franc kod svih htio razviti. Ta je vještina okosnica Francovog voćarenja. Razumijeti jezik voćaka. Franc, promotor voćarske kulture I dok su se mnogi bavili voćarstvom, a mogli su se baviti i nečim drugim, Franc je mogao biti jedino voćar. Voćarstvo je kolalo njegovim krvotokom i voćarstvo je bilo to koje je omogućavalo da dnevno spava 3 sata i ide dalje, uvijek dalje i ispred svog vremena. Voćarska kultura je bila pojam koji gotovo da je on uveo u ove prostore. Voćarstvo za njega nije bilo samo rezidba, niti samo „prskanje“, niti odabir voćne vrste i sorte, niti mehanizacija niti „know-how“ – primijenjena uspješna tehnologija. Za Franca je voćarstvo bilo – život od voćarstva ili voćarski život. I zato je promovirao da onaj tko proizvodi voće da prodaje i konzumira voće, ali ne samo voće nego i pije sokove, rakije i sve ostale prerađevine od voća. Voćarska kultura je i cijeli niz projekata koje nije uspio odraditi jer je bio previše ispred svog vremena. I sada se nalazi u vremenu u koje mi tek trebamo doći. Franc – gospodin i čovjek Tko je doista upoznao Franca potvrdit će moje riječi. Franc je bio najprije čovjek kojeg je zanimao čovjek. I kad bi upoznao čovjeka, tada je njegova energija i volja da mu pomogne bila bezgranična. Mučio bi se kako pomoći nekim ljudima, često puta bi dao svoju energiju na ljude koji to nisu znali cijeniti i makar nije očekivao da mu se uzvrati na dobro dobrim, ipak ga je to pogađalo. Za svakoga je mogao naći rješenje. Svakome je mogao pomoći, uvijek je nalazio rješenje. Bio je čovjek od velikih riječi (i zato je bio tako karizmatičan), ali još više od velikih djela. S kakvim je ponosom i radošću predstavljao dobre ljude, ljude koji su po njegovom sudu učinili velika, značajna, a još više dobra djela! Tada bi bio kao dijete, gotovo bez mjere bi se dao u pohvale. I ne htijući čovjek se odaje kakav je. Franc je uvijek pokušavao druge ljude stavljati u prvi plan. Isticati njihove zasluge. Koliko je puta napisao tekstove, a onda potpisao i suradnike u pisanju tekstova za koje sam znao da nisu u tome sudjelovali. Ne da se nije kitio tuđim perjemem, nego je svojim perjem kitio druge. Poznajete li koga njemu sličnog? A koliko je pomagao ljudima, bez plaće i zahvale ... Znao bi reći: „Oni nam nikada ne mogu platiti koliko smo im mi dali“, uz opet njegovo „mi“, makar su zasluge njegove. Dugo nisam shvaćao zašto bi to bilo tako. Prenijeti osnovno razumijevanje voćarenja ili postaviti sustav voćarenja unutar kojeg netko vrijedan može voćarski uspjeti znači dati nekome kruh. Koliki su s Francom iz svojih neuspješnih voćarenja u par godina postali uspješni, pa i renomirani voćari. I bude mi puno srce kad takvi ljudi iskažu zahvalnost i svjesni su toga, da ih je Franc naučio loviti ribu. Franc i pisana riječ Kad smo započeli s Voćarskim portalom 2007, kad sam počeo primati njegove prve voćarske tekstove gutao sam ih pohlepno. Tekstovi s glavom i repom koji odišu iskustvom i provjerenim znanjem. Gotovo se nikada nije referirao na znanstvene radove. On je znao kako stvari funkcioniraju na intuitivnoj razini. Toliko znanja i toliko iskustva slilo se u jednoj prije svega pismenoj osobi. I zato su ti tekstovi bili tako pitki. Moraš imati daleko više znanja da bi mogao predavati o nekoj temi. A on je tog znanja imao napretek. Konačno, kao da je predosjećao skori kraj, euforično je dovršavao Voćarski rokovnik. Žurio se da ga dovrši, ali na žalost njegovo tijelo više nije htjelo, ili nije moglo. A čekale su ga praktične knjige o voćarstvu koje je morao napisati. Ali on nije mogao nego punim gasom ... Franc, nedostajat ćeš. Tvoj Damir
Opširnije
Kalkulator infekcija krastavošću-jabuka
Temperature:
Min Max Prosječna
Vlaženja lišća u satima:
Preračunaj
Arhiva članaka
svibanj 2012
ponutosričetpetsubned
30123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031123
45678910
Na odabrani datum nema objavljenih članaka
Aktualna zaštita
11.01.2012
Topli dani prosinca i sječnja potaknuli su na određeni lokacijama kretanje/bubrenje pupova breskve. Podsjećamo da topli dani s temperaturama od preko 7-8 °C uz oborine u vidu kiše te visoku zračnu vlažnost mogu biti pogodni za infekciju gljivom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans). Ukoliko niste odradili zaštitu/dezinfekciju bakrenim preparatima nakon opadanja lista toplo preporučujemo da odradite HITNO zaštitu bresaka i nektarina bakrenim preparatima oštro vodeći računa da ne provodite prskanje na temperaturama ispod 0 °C zbog moguće fitotksičnosti. Kada prskate gledajte da svaki dio pupa bude dobro pokriven, ali ne na način da se s grana sredstvo cijedi, nego inzistirajući na sitnim kapljicama, u mirno vrijeme s optimalnim dozama. Prskate sredstvima kojima tretirate breskvu na početku vegetacije i to u fazi bubrenja pupova na bazi bakra (Bordoška juha, Cuprablau Z, Champion, Kocide , Nordox, Modra galica, Plavi kamen, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Gypso, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG, Champion tekući, Champion 50 WG, Cuproline, Kocide DF, Cuprablau Z, Bordošku juhu, Bordoška suspenzija i sl.), dakako slijedeći upute proizvođača. Više o problemu kovrčavosti lista breskve možete naći u članku autora Danka Tolića na: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=182 Preporučujemo i članak Željkice Oštrkapa-Međurečan na: http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,177
Opširnije
 
oglas
oglas
oglas
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1112
  • Broj znakova: 3.169.219
  • Broj fotografija: 1.235
  • Broj crteža: 123
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 39
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 1
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 12.545
  • Broj učitanih stranica: 21.749
  • Broj pogodaka s pretraživača: 6.013
 
Izdvojene teme
VIDI WEB TOP 100
 
Uvjeti korištenja | Cjenik
Copyright 2008. Inventivna rješenja d.o.o. Sva prava pridržana.