Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
4.347 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1162 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
UVODNIK

Imao sam klijenta voćara, visokopozicioniranog gospodina u voćarskoj zajednici, ali neuspješnog voćara. Jedan od korektnijih u mom savjetodavnom iskustvu. Ono po čemu nije bio poseban je bio po tome što je uvijek tražio krivce za vlastite voćarske neuspjehe. Tko je kriv? Ja ne mogu biti kriv. kriv je netko drugi. Točan odgovor na pitanje o krivcu je uvijek isti: krivi smo svi i svatko treba sebe detektirati kao krivca, to je početak promjene sustava ... Dok god isključivo i jedino upiremo prstom u drugoga do tada nema niti promjene sustava. Vrijeme je berbe jabuka. 1. Prognosefruit 2014 procjenjuje najveću berbu u EU u zadnjih 10 godina (11.893.000 tona, 12% više od prosjeka zadnje 3 godine). 2. U skladištima je u lipnju 2014. bilo 88% jabuke više nego u istom razdoblju prošle godine. 3. Rusija je zatvorila vrata proizvođačima voća iz EU. Pročitajte još jedanput ove tri točke. Što one govore? 1. Svjetska proizvodnja jabuke je u stalnom rastu (Poljska bere već drugu godinu za redom preko 3.000.000 tona, ove preko 3,5 mil. tona) 2. Potrošnja pada 3. Tržište u blizini proizvodnje se smanjuje Što naši proizvođači, baš kao i EU proizvođači voća mogu očekivati ove i u narednih nekoliko godina? Pad cijene. Velik pad cijene. Ove godine za idared tko dobije 0,20 eur za kg jabuka bit će sretan čovjek. Za 1. Klasu jabuka. 2. klasa i industrija će se prodavati u minimalnim količinama. 2. Klasa zato što 1. Klase ima dovoljno, a industrija zato što koncentrata ima dovoljno. Pa što voćari onda trebaju raditi? Proizvoditi jabuku za potrošače, a ne za trgovačke lance, a još manje za sebe. Osobno imam proizvodnju sokova. I kad raspravljamo o kvaliteti raznih vrsta sokova s mojim djelatnicima komentiram sokove. I onda oni kažu da im se neki sok sviđa više ili manje. Ili više vole bistri sok, a manje gusti. I onda projeciraju svoje osobne afinitete na cjelinu tržišta. No moji djelatnici nisu pravi kupci, kao niti ja. Što kupac traži, ona osoba koja daje svoj novac da bi konzumirala naš sok, što kupac želi, samo je to referentna misao koju treba uvažavati. Tako je i kod prodaje/jedenja jabuka. Ako imam štand na kojem direktno prodajem svoje jabuke i prodajem ju za korektnu, ne previsoku cijenu, kupac će doći i uzet će 3 kg jabuka. Prema izgledu one će mu se više ili manje sviđati. Kada dođe doma, ako su dobre, a to znači, jedre, sočne s dovoljno suhe tvari (sladora) tada će pojesti jednu, dvije ili tri jabuke. I 3 kg će brzo pojesti. I doći će ponovno, ali ovaj put će uzeti 5 kg jer zna da to nije preskupo voće, a da će ga s užitkom pojesti. Doći će ponovno do mene, voćara s imenom i prezimenom („brendom“) i kupiti od mene jabuku. Kupac će se osjećati da radi dobar, pošten posao i ima povjerenja. U Hrvatskoj mi imamo ovakvu situaciju: voćar prodaje veletrgovcu, veletrgovac prodaje trgovačkom lancu. Trgovački lanac postavlja kriterije vanjske kvalitete (veličina, obojenost, opći izgled) i veletrgovac kaže kako ih trgovački lanci maltretiraju pa onda i oni maltretiraju voćare. Stvar je zapravo ovakva: voćar ne postavlja pravila igre, ne razumije jednostavni koncept povjerenja između kvalitete jabuke koju on proizvede i osjećaja užitka kupca dok konzumira tu jabuku i dodatno osjećaj povjerenja da je za svoj novac dobio adekvatni proizvod, i odvojen je (a najgore od svega što mu je ta pozicija komotna) od svog potrošača. Veletrgovci (u kolokvijalnom govoru „hladnjače“) isto ne razumiju taj jednostavni, zdravorazumski koncept koji razumije svaki „piljar“ ili "kumica" na tržnici i isporučuje jabuku prema pravilima igre trgovačkog lanca. Ali (veliki „ali“) stvar je u tome da trgovački lanac nije instanca koja bi postavljala pravila igre. Oni ih postavljaju jer nema nikog drugog da to napravi! Oni se jednako bave jabukama, kao i breskvama, kao i brašnom i televizorima. Uvijek je proizvođač taj koji nešto nudi i koji jamči nekakvu kvalitetu svog proizvoda. I što onda, što raditi? Stvar je jasna. Voćar mora znati što proizvodi (ono što kupac želi), i veletrgovac to mora znati. Ali veletrgovac još i više mora imati mogućnost ispitati svaki plod prema unutrašnjoj kvaliteti, da ga adekvatno označi (sada brend ima smisla jer komunicira potrošaču neku kvalitetu i daje neko jamstvo poštene kupovine) i da ga adekvatno promidžbeno poprati kako u medijima, tako i unutar prodajnog prostora trgovačkog lanca. Tada bi se i zajednica voćara (koja je trenutno potpuno nefunkcionalna) mogla uključiti i posredovati kod države i EU da pomogne financiranjem marketinške aktivnosti i aktivnosti integriranja sustava: proizvođač-veletrgovac-trgovački lanac-mediji-kupac. Kako trenutno kupac može tražiti jamstvo dobre jabuke? Po vanjštini: velika, crvena, čista. Po sorti. Netko više voli idared (a takvih je sve manje), netko voli zlatni, neko fuji, galu, cripps pink. Sve to nije dovoljno jamstvo jer sve to može rezultirati negativnim iskustvom uživanja ploda. Odabirom sorte riskiramo da bude neukusna. Odabirom po veličini isto tako, bojom jednako. Ono što čini potrošača zadovoljnim je: - Element okusa pojedine sorte (i dalje će kupci imati sorte koje preferiraju) - Element sočnosti (to je u rukama hladnjača i današnja tehnologija sa gotovo potpunom sigurnošću može osigurati sočnost) - Element krupnoće (netko voli krupniju, a netko sitniju jabuku) - Element cijene (to je u domeni tehnologije voćarstva koja omogućuje jeftiniju proizvodnu cijenu i u domeni povoljnog kreditiranja i subvencija) - Element suhe tvari (neovisno o veličini, sorti, boji, plod može biti ukusan više ili manje, a udio suhe tvari je najvažniji u tom doživljaju da je odabrani plod ukusan) Ako mi možemo za svaki pojedini plod odrediti neinvazivno udio suhe tvari onda ih možemo razdvojeno pakirati i razdvojeno označavati. Ako plod s referentnom suhom tvari (koju treba definirati sukladno testiranjima na uzorku potrošača) označim i damo neko ime tom plodu (plodu damo neko ime – brend), onda smo potrošači dali jamstvo: ako kupite ovaj proizvod mi jamčimo da ćete biti zadovoljni! I onda smo ostvarili onaj jednostavni uvjet s početka članka, da se potrošač vrati i ponovno kupi tako označen proizvod. I da kupi jabuku, a ne naranču. Da kupi jabuku, a ne bananu. Ovo o čemu pišemo je tako jednostavno. Svatko tko ima iskustvo jedenja zna koliko je to bitno. Kaže se da je dobro nahraniti gosta jedna od najvećih privilegija i nešto što gost zauvijek pamti. Misija voćarstva je upravo to: mi voćari proizvodimo hranu i stalo nam je da naši kupci budu s hranom koju smo za njih pripremili zadovoljni! Da, to je tako jednostavan koncept. Da bi to bilo moguće nužno je na razini veletrgovca imati takav sustav koji će moći uspostaviti takav odnos prema kupcu. To znači imati tehnologiju koja ispituje sve parametre kvalitete (i nužno parametre unutrašnje kvalitete koji definiraju zadovoljstvo kupca. Prema vanjskim parametrima kvalitete voća kupci mogu odabirati, ali na osnovu unutrašnje kvalitete ne i zato nam oni tu poklanjaju svoje povjerenje. Mi koji smo u tom lancu puta ploda do kupca ga ne smijemo iznevjeriti), propisno ju ispitati, propisno označiti i ponuditi putem trgovačkih lanaca. Takav oblik inicijative nas voćara i veletrgovaca trgovački lanci s nestrpljenjem očekuju i prihvatit će ju. Zašto? Zato što su savršeno racionalni u obavljanju svog posla, a takav način jamči bolju prodaju i veći profit njima, a onda i nama. Racionalniji od nas. Konačno, tko prodaje naše jabuke? Mi. Mi prodajemo naše jabuke preko trgovačkih lanaca, takvo treba biti naše misaono ustrojstvo u pristupu našem voćarstvu. Ovaj tekst je posvećen voćarskom genijalcu, svevremenskom Francu Kotaru.
IZDVAJAMO

06.04.2014.
U Kominu, malom selu na ušću Neretve, pored Opuzena, raste mala voćarska zajednica pod vodstvom dvojice agronoma: Žile Vlahovića i Damir Lučića. Damir Lučić je manje važan u ovoj priči, tek je toliko važan što je bliže Europi pa je onda bliži i novim tehnologijama. Središnji lik te priče je Ranko Vlahović - Žile (vidite ga na prvoj slici dolje). Prije 6 godina smo ispričali priču o njemu: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=929&highlight=RANKO%20VLAHOVI%C4%86 Dok je hrvatska voćarska struka raspredala da li je bolja šiba ili razgranata sadnica, da li je u voćarstvu nužno navodnjavanje i slične gluposti, Žile je sadio supergusti nasad na razmak redova 2,7 m i u redu 0,6. Da bi to mogao cijepio je podlogu na 55 cm kako bi joj sputao rast. Parcelu je zakrenuo suprotno položaju kako bi bila okrenuta prema sjeveru i jugu i danas ima superfunkcionalan nasad prirpremljen za strojnu rezidbu, strojnu prrojedu i aplikaciju na svaki drugi red i rad s koncentraicjama, a ne s dozama. Puno od tih ideja je potpuno neshvatljivo za većinu, međutim, ako želiš biti najbolji onda moraš raditi najbolje. Onaj tko pliva s masama propada! Lani je bila loša godina i ubrao je na 2,4 ha "samo" 110 tona. Godinu prije 170 tona. No, da skratimo priču, donosimo fotogaleriju strojne rezidbe u Kominu na Neretvi. --------------- 1. Ranko Vlahović, neslomljivi vizionar. 2. Prije rezidbe 3. Prije rezidbe 4. Prije rezidbe 5. Prije rezidbe 6. Prije rezidbe 7.  Prije rezidbe 8.  Prije rezidbe 9. Rez 40 cm od provodnice 10. Potencijal roda ekstreman 11. U južnom Tirolu nemaju iskustava s rezdibom u cvijetu, u Francuskoj to rade u određenim slučajevima 12. Rez neprihvatljiv u ručnoj dugoj rezidbi. Kod strojne rezdibe sasvim normalan i s drugim fiziološkim rezultatom nego kod ručne rezdibe 13. Kasna strojna rezidba može utjecati negativno na krupnoću plodova i na smanjenje vegetativnog porasta 14. Još jedan primjer "čudnog", ali u strojnoj rezidbi prihvatljivog reza 15. U Neretvi nemaju problema s krupnoćom plodova, niti s preslabim porastom, stoga je rezidba u cvatnji bila prihvatljiva, a možda i poželjna. Iskustva ćemo vam prenijeti 16. Komentar mnogih na strojnu rezidbu je bio: "Vidjet ćemo kako će kod vas ispasti pa ćemo možda ai mi to raditi". Vizionara, stručnjaka s "cojones" je malo i to je tako. Većina je bez vizije, bez hrabrosti, bez stručnost. Kažu da je nervoza prisutna kod onih koji ne znaju. 17. Sada je moguće odraditi perfektnu aplikaciju pesticida sa smanjenom dozom 18. 19. Ovako ostavljen vrh i nema straha za vegetativno "divljanje". 20. Stroj je opremljen i rezačim elemntom koji reže i vrhove i ispod grane koje su obješene 21. Detalj reza 22. Proizvođač stroja ja talijanska FAMA. Vrijednost stroja je oko 11.000 EUR s transportom. Dobavljač Inventivna rješenja d.o.o. (info@vocarstvo.org)
Opširnije
Kalkulator infekcija krastavošću-jabuka
Temperature:
Min Max Prosječna
Vlaženja lišća u satima:
Preračunaj
Arhiva članaka
kolovoz 2014
ponutosričetpetsubned
28293031123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
1234567
Na odabrani datum nema objavljenih članaka
Aktualna zaštita
11.01.2012.
Topli dani prosinca i sječnja potaknuli su na određeni lokacijama kretanje/bubrenje pupova breskve. Podsjećamo da topli dani s temperaturama od preko 7-8 °C uz oborine u vidu kiše te visoku zračnu vlažnost mogu biti pogodni za infekciju gljivom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans). Ukoliko niste odradili zaštitu/dezinfekciju bakrenim preparatima nakon opadanja lista toplo preporučujemo da odradite HITNO zaštitu bresaka i nektarina bakrenim preparatima oštro vodeći računa da ne provodite prskanje na temperaturama ispod 0 °C zbog moguće fitotksičnosti. Kada prskate gledajte da svaki dio pupa bude dobro pokriven, ali ne na način da se s grana sredstvo cijedi, nego inzistirajući na sitnim kapljicama, u mirno vrijeme s optimalnim dozama. Prskate sredstvima kojima tretirate breskvu na početku vegetacije i to u fazi bubrenja pupova na bazi bakra (Bordoška juha, Cuprablau Z, Champion, Kocide , Nordox, Modra galica, Plavi kamen, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Gypso, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG, Champion tekući, Champion 50 WG, Cuproline, Kocide DF, Cuprablau Z, Bordošku juhu, Bordoška suspenzija i sl.), dakako slijedeći upute proizvođača. Više o problemu kovrčavosti lista breskve možete naći u članku autora Danka Tolića na: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=182 Preporučujemo i članak Željkice Oštrkapa-Međurečan na: http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,177
Opširnije
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1162
  • Broj znakova: 3.278.744
  • Broj fotografija: 1.306
  • Broj crteža: 134
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 93.443
  • Broj učitanih stranica: 117.495
  • Broj pogodaka s pretraživača: 3.177
VIDI WEB TOP 100