Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
4.138 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1165 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
UVODNIK

Kolega voćar Josip Kiš iz Velike Ludine se javio s komentarom kojeg prenosimo u cijelosti. Damire! Drago mi je da si potaknuo na razmišljanje o problemu koji nas voćare pritišće zadnjih dana.  Osobno mislim da sam svjestan problematike, ali eto i neka moja razmišljanja. Ono što se meni čini, a to nam se dogodilo zadnjih godina, su kriteriji pri otkupu voća. Jedini kriterij su bili kalibar, boja i oštećenost. I to je dovelo do toga da imamo ili visoko kvalitetnu robu i samo robu koja je namijenjena preradi. I to mogu progutati, ali me boli kada se organoleptika, koja je jedini kriterij koji garantira stvarnu potražnju neke robe, a samim time i potrošnju, nema nikakvu težinu. Ili pobliže, ako mi je nešto dobro i kad to trošim (pojedem jednu jabuku) i istog trenutka poželim drugu, onda možemo biti sigurni da je naš proizvod našao kupca. S druge strane ako ta jabuka jede mene, potražnje više nema. Tako nešto se dogodilo s domaćom breskvom. Navedeni veletrgovci su tražili samo tvrdu robu. Tvrdu, ja čitam nezrelu. Nezrela je i nejestiva i tu je kraj priče. Ista stvar ove godine s jagodom. Bijeli vrh  ploda jagode je karakteristika koja se najviše cijenila pri predaji robe. Uz godinu kakva je bila ova, puno kiše, ali i nedostatak sunca i  prilično visoke prinose, ni potpuno crveni plodovi nisu bili organoleptički na visini zadatka. U stanju kakvom je današnja Hrvatska (mislim tu na nezaposlenost i osobnu potrošnju) voće je postalo skupa roba. I onda kada kupac i kupi nešto i ako mu to ne „sjedne“ potražnja se rapidno smanjuje. Spomenuo si veletrgovce. Ja ću ipak zauzeti stranu onih koji su i proizvođači voća i odvojiti ih od onih koji to nisu. Slažem se da moramo poraditi na kvaliteti voća . I sam sam aplicirao na IPARD i stavljam mreže i navodnjavanje, pomlađujem nasad. Ali i tu ima jedan detalj. Svaka poljoprivredna proizvodnja na kraju proizvodnog ciklusa ima i robe koje ne zadovoljavaju visoke kriteriji, što ne znači da nema neku vrijednost. Mislim da ništa ne radimo na nekom drugom proizvodu. Tebi svaka čast na sokovima i vjerujem da ulažeš puno truda u to i samo naprijed. Ali trebamo još na tome raditi. Kažem trebamo,  jer smatram da se ipak na neki način možemo i moramo organizirati. Samo jedan mali detalj, koji si, siguran sam i sam doživio. Bio sam (ima već nekoliko godina) u Italiji u kooperativi Melinda. I u sklopu hladnjače je maloprodajni dućan. Tamo ima minimalno 50 različitih proizvoda, a svima njima je jabuka sirovina. Sušeno, rezano, sokovi, sitno , krupno ... ovakvo onakvo ... sve se prodaje . Ja osobno, zbog posla, berem 1 klasu i industriju. I iskreno ponekad me jednostavno srce zaboli koliko dobre robe škartiram. Meni se najmanje sviđaju krajnji  trgovci našom robom. Ti isti koji će, ako im mi ne damo, kupiti zapakiranu poljsku jabuku. Tu ima toliko propusta da ih možemo nemilo nabrajati.  Ja ne hodam u njihovim cipelama, ali oni su itekako svjesni naše razjedinjenosti. Samo za primjer, zašto se sada ne radi jaka kampanja na prodaji Gale, Elstara i sorata koje su sada užitno najbolje, neoptrećene hlađenjem, kalom ... ali najvažnije ... prefine su. I biti će tako tri tjedna ... dok isto tako fini ne postanu Zlatni, Jonagoldi ... Moja žena kad kupi vrećicu s tri kile mandarina i mi sjednemo navečer pred TV, ja ih čistim, a one fine, nas četvero to sprašimo istu večer ... međutim, ako su mandarine zelene, pojedemo dvije tri ... klinci objese nosinu ... dva dana su u zdjeli na stolu. Pa onda par dana u zdjeli na terasi i onda se bace u komposter. Slijedeće mandarine se kupe za  cca 10-15 dana. A u prvom slučaju, već drugi dan mi žena šalje poruku: „daj usput uzmi još mandarina, pojeli smo one“. Prije desetak dana u novinama krene saga o krađi 20 t jabuka iz voćnjaka u okolici Križevaca. Uopće nije bitno je li ukradeno, je li to igra s osiguranjem, da li je uopće bilo toliko i jeli to moguće odraditi tijekom jedne noći. Bitno je to da je jabuka u Hrvatskoj dobila biljeg otrovnog voća. I to sam pitanje postavio u Donjem Kraljevcu. Zašto nitko nije reagirao? Odgovor pomoćnice ministra je bio da su poslali inspektorat i obavijestili MUP. Aleluja! Brigo moja pređi na drugoga! Digla se graja oko tog mog pitanja, ali ionako nije nitko ništa razumio. Glavna se priča povela oko toga da je to nemoguće bez 20 ljudi. Baš sam se osjećao žalosno. Kupci sada na placu traže lanjsku jabuku, a ne ovogodišnju. Imamo robu, novinare željne skandala, narod sa smanjenom kupovnom moći, skupu državu. Nije jednostavno, ali ne možemo odustati. Imam nekih ideja, nisu to ni revolucionarne niti radikalne, a niti izvorno moje ideje, ali vjerujem da možemo zakoračiti naprijed.  U Donjem Kraljevcu je ministar izrekao da nam je prosječni prinos voća 8,7 t/ha. Statistika je hrpa podataka koja uglavnom daje iskrivljenu sliku. Pomiješati sve voćne vrste i ukalkulirati sve površine koje su unesene u ARKOD i onda mahati prstom da smo loši tehnolozi , u najmanju ruku nije pristojno. Imamo mi voćara-jabučara s 50 t/ha i s 90% I klase. Ali isto tako i samo prijavljenih hektara radi skupljanja poticaja, a koji se uopće ni ne rade. Jednostavno, smatram da poljoprivreda mora biti institucija za sebe, a ne politička prčija. I zakon o PDV-u ili Zakon o radu i mnogi drugi, moraju biti posebni kad je poljoprivreda u pitanju. Bio sam uključen u one markice i sad mi je žao. Postale su skupe i komplicirane . A trebale su biti jeftine (prihvatljive) i jednostavne . I to samo u dvije sezone primjene. Zatim, inspektorat, to je institucija koja je nagazila samo one koji legalno rade. I imaju ovlasti nezamislive. Što se stručnog dijela u Donjem Kraljevcu tiče, bila je prezentacija za novi fond EAFRD i jedna od mjera je edukacija. Koja će na kraju tečajevima osposobljavati vrhunske proizvođače hrane. To je kao da ja možda prodam sve, kupim neki zubarski stolac, završim tečaj i vadim zube.  To je takva šamarčina struci! Fond je izdašan i jednostavniji nego IPARD, ali tko će aplicirati, kad nema love, nema garancija? Tehnološki uopće nije prilagođen poljoprivredi (kao ni IPARD). I onda ti posadi traženu sortu, u idealnom roku kad je dokumentacija gotova za … ne zna se kada. Voćarska zajednica je sada samo figura bez ikakvog značaja. Ovo je samo komentar koji vučem s terena, ali moram priznati da se slažem s tom činjenicom. Kad ovakve stvari pišem ih s puno žara. Siguran sam da se ti i ja nećemo složiti oko svega, ali ni to nije bitno. Bitno je da se razgovara, otvoreno, s argumentima, činjenicama, da prezentiramo ideje, rješenja, usvojimo promjene i svi zajedno počnemo „puhati „ u isti rog. Ovako, samo jedni drugima podmećemo noge, a na podmetnutu nogu se i veliki i jaki mogu spotaknuti i pasti. Pa kako onda neće i oni manji, nespremni i nesigurni. I ponavljam, svaka čast na pokretanju teme. Josip Kiš, voćar iz Velike Ludine
IZDVAJAMO

28.08.2014.
Pokrivanje voćnjaka mrežama iz razloga zaštite plodova od tuče, unazad 20 godina je uzelo maha. Pokazalo je kako je za uspješnost na tržištu nužno imati višegodišnji kontinuitet u dobavljanju kvalitetnog voća u adekvatnim (dogovorenim) količinama. Mreže su se pokazale neupitno učinkovite u čuvanju plodova od tuče i stoga su zaživjele. Na hrvatskom tržištu su se najviše prodavali sustavi austrijskih proizvođača Frustar i Fruit Security. U Europi ih ima mnogo više, ali im naše tržište nije bilo dovoljno zanimljivo pa se nisu niti proširili. Bolja obojenost plodova ispod Keep in Touch mreža je očigledna. Već prije na Voćarskom portalu smo pisali i o posrednim učincima mreža u smanjenju sunčevih ožegotina, u smanjenju radijacije u vrijeme mraza i mogućem smanjenju šteta od mraza, od ometanja leta jabučnog savijača i smanjenih poteškoća od jabučnog savijača itd. Sustavi sklapanja mreža međusobno su se minimalno razlikovali, a u načelu su troškovi postavljanja mreža i troškovi materijala vrlo visoki i predstavljaju veliko opterećenje na proizvodnju u smislu amortizacije. Troškovi postavljanja sustava protiv tuče svode se na nekoliko grupa: - Stupovi (drveni ili betonski) - Mreže - Sidra i ostala plastična i metalna galanterija (kape, žice, sajle, plakete, …) - Trošak montaže Gospodin Mario Tonioni je pred nekih 7 godina krenuo s pokušajima drugačijeg pokrivanja voćnjaka. Umjesto da spaja mreže na sredinama redova plaketama, on je pustio mreže da slobodno padaju niz stablo, dopustio da mreže dodiruju stablo i vezao ih na deblu ili na stupovima. Nazvao ih je zato „Keep in Touch“. Taj je način bio puno jednostavniji: - Nije zahtijevao plakete za spajanje mreža - Nije zahtijevao kompleksni sustav sidara i uzdužnih i poprečnih učvršćivanja stupova - Mogao se pokriti svaki red zasebno, a ne cijela parcela - Omogućavao je zaštitu svakog reda, odnosno svake voćke od insekata - Nije zahtijevao posebnu čvrstoću stupova Sa samog aspekta cijene i jednostavnosti postavljanja mreža kao i svakogodišnje spuštanja i podizanja mreža ovaj je sustav bio kudikamo jednostavniji i jeftiniji. Svaki je voćar doslovno mogao doći kupiti materijala za onoliko redova koliko ima novca i samostalno ga postaviti. Toliko je bio jednostavan. Vremenom se međutim pokazalo kako je ovaj sustav, uz dosljedno usavršavanjem, daleko više od običnog sustava protiv tuče. Odabir boje mreže je bio definitivno bijela boja. Na taj način se postiglo više stvari. Bijela boja propušta više svjetlosti, ali kako mreže stoje više-manje vertikalno, tako direktnu svjetlost razbijaju i odbijaju i stvaraju difuznu svjetlost. Poznato je kako je za fotosintezu ključna upravo difuzna svjetlost, a ne direktna svjetlost. Na taj način se postiže veći koeficijent fotosinteze, pa onda i veća asimilacija nego s klasičnim mrežama i više nego na voćnjacima bez mreža. Više difuzne svjetlosti, više asimilacije, veći rodni potencijal. Prednost prva. Kasnije se odlučilo kako bi pletivo trebalo biti gušće. Gušćim pletivom na vrhu događa se novi efekt. Novi vršni izboji kada dođu do mreže usporavaju svoj rast i tek izuzetno prođu kroz mrežu. Dakle, mreža zaustavlja njihov rast i na taj način relaksira stablo i smiruje porast. Isto se događa i bočno, iako je pletivo rjeđe nego na vrhu ipak je dovoljno gusto (gušće nego na standardnim mrežama) da zaustavi porast ovogodišnjih izboja. Uvidjelo se da nove mreže fantastično smiruju porast. Prednost druga. Gušće tkanje uzrokovalo je porast prosječne mase po kvadratnom metru, pa je povećanje sa cca 30 g/m2 došlo na 70 g/m2. Gušćim tkanjem se došlo do novog očekivanog efekta, a to je fizička barijera za insekte i to neke ključne. Kod jabuke i kruške je uočena 100% zaštita od jabučnog savijača, lisnog minera. Ako leptir ne može proći onda ne može niti položiti jaje. Uočena je i manja zaraza kruškinom buhom, čak i lisnim ušima. Referentni voćari u Austriji u Italiji praktički rade samo jedan insekticid u rano proljeće i to na lisne uši. Kako i lisne uši i kruškina buha napada mlade, svježe, zelene izboje, a s obzirom da Keep in Touch mreža izvanredno efikasno sputava rast, tako voćke nemaju osjetljivih izboja. Uštede na insekticidima i mogućnost promoviranja „insecticide free“ plodova je prednost treća. Pokazalo se kako je gustoća pletiva na vrhu, te gustoća pletiva na stranama, utjecala na količinu prolaska kiše unutar mreža po stablu. Otprilike 50% ukupne količine kiše prođe kroz mreže i uđe unutar mreža. To primjerice znači, ako je palo 50 mm kiše, da je unutar mreža palo 25 mm kiše. Unutar standardnih mreža ili bez mreža voćnjake treba ponovno prskati jer su kontaktni fungicidi isprani, a za voćnjake s Keep in Touch (dalje KIT) mrežama smo sigurni – do ispiranja nije došlo. I ne samo to, s obzirom da KIT mreže efikasno sputavaju rast tako je prirast novog lišća manji i manja je vjerojatnost da smo dobili novi izrast koji moramo ponovno zaštiti. Prednost četvrta. Sputavanje rasta je jedna od najvećih prednosti ovog sustava pokrivanja voćnjaka. A jedna od najvažnijih stvari za čuvanje plodova u hladnjačama je sadržaj kalcija u plodovima. Zato pametni voćari prskaju kalcijem pred cvatnju i onda 2-3 tjedna prije berbe, a oni manje uspješni voćari to rade kontinuirano preko ljeta nadajući se da će plod asimilirati kalcij preko pokožice. Ključna stvar se događa u ranim fazama razvoja ploda kada pasivnim protokom plod dolazi do kalcija za izgradnju stanične stjenke. Ako tada nemamo dovoljno kalcija onda imamo problem koji ćemo kasnije teško otkloniti. KIT mreže ranim sputavanjem rasta omogućuju da plodovi u natjecanju s mladim ljetorastima za kalcijem dobiju više kalcija. Stoga plodovi voćnjaka ispod KIT mreža imaju viši sadržaj kalcija od voćnjaka ispod standardnih mreža. Prednost peta. Kada spustiti mrežu? Uočeno je da pravodobnim spuštanjem mreža možemo utjecati na broj zametnutih plodova. Dr. Alberto Dorigoni sa San Michele instituta je došao do egzaktnih pokazatelja utjecaja termina spuštanja mreža na prirodno prorjeđivanje plodova. Okvirna je preporuka za većinu standardnih sorti da se mreže spuštaju kada je otvoreno 10-20% cvjetova, kod normalne cvatnje. Na taj način ćemo prirodno imati prorijeđene plodove koje će biti potrebno samo ručno minimalno dorijediti. Dakle, u potpunosti može biti izostavljena hormonska (kemijska) prorjeda. Ukoliko se pak terminski zakasni, normalno je moguće odraditi kemijsko prorjeđivanje. Prednost šesta. Ranim prorjeđivanjem direktno utječemo na ekonomiku raspolaganja asimilata. Ako rano prorijedimo tada imamo ranije konačni broj plodova koje stablo treba dohraniti do kraja. Ako je to tako onda su ti plodovi krupniji u berbi i to je dokazano. Prednost sedma. Ako prorijedimo ranije onda možemo ostaviti veći broj plodova i povećati urod. Prednost osma. Ako prorijedimo ranije imamo manji koeficijent alternance. Prednost deveta. Pokušavalo se utjecati na povećanje obojenosti plodova razvlačenjem bijelih reflektirajućih folija po travi pred berbu. Na taj način su se postigli dobri rezultati. Osunčanost i razlika dnevnih temperatura osnovni su uvjeti dobivanja dopunske boje plodova. KIT mreže su bijele i kako smo rekli povećavaju difuznu svjetlost. Pritom se događa isti efekt kao sa bijelim reflektirajućim folijama na dobivanje boje. Stoga plodovi ispod takvih mreža imaju signifikantno bolju obojanost i dinamiku boje. To onda utječe na smanjenje broja prohoda berbe i troškove berbe. Prednost deseta. Bilo je za očekivati, a to je i dokazano, da je ujutro temperatura ispod mreže viša nego u okolišu. To je i dokazano. U prosjeku je temperatura 2 stupnja viša. U posjeti gospodarstvu Apfelino su nam potvrdili da su na sorti Boskoop prošle godine, nakon -3,5°C bili bez plodova zbog mraza. Ove godine je bilo -4,5°C i ispod mreže imaju normalan rod. Na praktičan način ove mreže su i zaštita od mraza. Prednost jedanaesta. Kako je temperatura tijekom jutra viša ispod mreža, tako je i temperatura za cca 2°C niža u najtoplijem dijelu dana. To dakako utječe na efikasnost fotosinteze i smanjenje sunčevih ožegotina. Prednost dvanaesta. Za postavljanje ovih mreža ne trebate nikakvo stručno znanje. Bitno je da imate stabilne stupove (preporuča se da dubina stupova bude oko 1 m), da postavite sidra na početku i na kraju reda. Bočna sidrenja ne trebate (kao što nismo prije niti radili, samo smo pazili da redovi budu tako učvršćeni da se ne sruše od roda) osim kod ekstremno dugih redova kada je dobro po sredini staviti poprečnu žicu. Na stupove koji mogu biti kućne izrade (kestenovi ili bagremovi stupovi zaštićeni u dijelu koji ide u zemlju) ide kapa, uzdužna žica i direktno mreža koja se slobodno spušta do dolje. Osim kapa idu i lanci za zimsko vezanje mreže i to je to. Svatko samostalno to može odraditi. Praktički vam nitko ne treba raditi projekt, nego samo kupujete materijal i stavljate ga sami. Ako su postojeći stupovi prekratki, možete ih dodatno povisit nastavkom, a ima primjera gdje se na krušku na sjemenjaku vrh stabla pretvorio u stup i na njega je direktno išla kapa i mreže. Možda je jedna od najvećih prednosti ovog sustava za voćare ta što ne treba uzimati kredita, niti raditi velike projekte kojim biste pokrili sve. Možete uzeti mreža za novca koliko imate i iz godinu u godinu povećavati udio pokrivenih voćnjaka. A u prosjeku je jeftiniji 20-30% ako uzmete sve kompletno, zajedno sa stupovima. Za više informacija možete se javiti na: damir.lucic@gmail.com. Dodatne materijale možete naći na: keepintouchsystem.eu
Opširnije
Kalkulator infekcija krastavošću-jabuka
Temperature:
Min Max Prosječna
Vlaženja lišća u satima:
Preračunaj
Arhiva članaka
rujan 2014
ponutosričetpetsubned
25262728293031
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293012345
Na odabrani datum nema objavljenih članaka
Aktualna zaštita
11.01.2012.
Topli dani prosinca i sječnja potaknuli su na određeni lokacijama kretanje/bubrenje pupova breskve. Podsjećamo da topli dani s temperaturama od preko 7-8 °C uz oborine u vidu kiše te visoku zračnu vlažnost mogu biti pogodni za infekciju gljivom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans). Ukoliko niste odradili zaštitu/dezinfekciju bakrenim preparatima nakon opadanja lista toplo preporučujemo da odradite HITNO zaštitu bresaka i nektarina bakrenim preparatima oštro vodeći računa da ne provodite prskanje na temperaturama ispod 0 °C zbog moguće fitotksičnosti. Kada prskate gledajte da svaki dio pupa bude dobro pokriven, ali ne na način da se s grana sredstvo cijedi, nego inzistirajući na sitnim kapljicama, u mirno vrijeme s optimalnim dozama. Prskate sredstvima kojima tretirate breskvu na početku vegetacije i to u fazi bubrenja pupova na bazi bakra (Bordoška juha, Cuprablau Z, Champion, Kocide , Nordox, Modra galica, Plavi kamen, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Gypso, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG, Champion tekući, Champion 50 WG, Cuproline, Kocide DF, Cuprablau Z, Bordošku juhu, Bordoška suspenzija i sl.), dakako slijedeći upute proizvođača. Više o problemu kovrčavosti lista breskve možete naći u članku autora Danka Tolića na: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=182 Preporučujemo i članak Željkice Oštrkapa-Međurečan na: http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,177
Opširnije
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1165
  • Broj znakova: 3.291.288
  • Broj fotografija: 1.312
  • Broj crteža: 134
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 47.444
  • Broj učitanih stranica: 63.543
  • Broj pogodaka s pretraživača: 2.614
VIDI WEB TOP 100