Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
19.489 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1168 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
Odabir naslova iz kategorije PREDSTAVLJANJE INSTITUCIJA
Park prirode "Žumberak – Samoborsko gorje" Stručna voćarska škola u Gleisdorfu Zavod za voćarstvo - Hrvatska Sadjarski center Bilje - Slovenija

Park prirode "Žumberak – Samoborsko gorje"

Piše: 
1. dio
2. dio
3. dio
4. dio
 
 

Datum objave: 27.10.2007.

3. dio

Rezidba
Primjereno vegetacijskom razdoblju, ovo smo proljeće posvetili rezdbi i sadnji. Održano je 10 demonstracijskih prikaza rezidbe voćaka visokostablašica, kojima su prisustvovali vlasnici travnjačkih voćnjaka, kao i oni koji imaju želju takve voćnjake zasaditi. Također, održan je i svojevrstan pilot-tečaj rezidbe, gdje su sudionici, osim pismenog ispita, morali i pokazati kako orezati voćku. Što razlikuje voćke visokostablašice od voćaka u intenzivnom nasadu?

Visokostablašice su cijepljene na sjemenjak, što uvjetuje njihov bujan rast (5-6 metara i više) i kasniji dolazak u rod (6. do 7. godinu nakon sadnje – kod nekih sorata čak i kasnije). Sade se na veliku međusobnu udaljenost, razmaka otprilike 6 metara ili više. Kako travnjački voćnjaci podliježu ekstenzivnom načinu uzgoja, logično je da se takve voćke orezuju na drugačiji način. Većina postojećih visokostablašica je u fazi starosti odnosno odumiranja, tako da je najčešće korišten zahvat revitalizacija ili pomlađivanje voćaka, na što smo i stavili naglasak.

Dakako, ovisno o dobi voćke potrebno je primijeniti različite tipove reza. U razdoblju mladosti voćke (period između sadnje i donošenja prvih plodova) primijenjuje se uzgojni rez – formiranje krošnje budućeg stabla. Popravljena piramida je najprikladniji oblik za sve vrste voćaka visokostablašica. Visina debla ne bi trebala biti niža od 1,5 m – na toj visini ostavljaju se 3-4 grane koje će činiti skelet stabla. U razdoblju rodnosti najvažnije je održavati ravnotežu između rasta i rodnosti. Uzimajući u obzir činjenicu da u ovom razdoblju voćka donosi plodove po cijeloj krošnji, rez na rodnost vrši se svake godine jer se njime osigurava prodor svjetla u unutrašnjost krošnje; prorjeđuju se grane, odstranjuju se suhe i oštećene grane, kao i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje.

Prema potrebi, prorjeđuju se suvišne mladice i rodne grančice – jer iscrpi li se voćka prevelikim urodom, slijedeće godine urod je manji. Već spomenuta revitalizacija zahtijeva nešto više vremena. Primjenom adekvatnog alata (pile i škare na teleskopskoj dršci) moguće je veći dio reza obaviti s tla, iako je i tada potrebno ručnim pilama i škarama prorijediti krošnju, znači: popeti se na stablo.

KOMENTARI

Nema komentara


Da biste mogli poslati komentar morate se ulogirati!
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1168
  • Broj znakova: 3.312.245
  • Broj fotografija: 1.313
  • Broj crteža: 135
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 297.814
  • Broj učitanih stranica: 334.249
  • Broj pogodaka s pretraživača: 1.308
VIDI WEB TOP 100