Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
2.096 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1168 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
Odabir naslova iz kategorije MJESEČNI UVODNICI
Tko je kriv za lošu prodaje jabuke Travanj 2014 - prorjeđivanje plodova BITI NAJBOLJI! Siječanj 2014 Veljača 2012. Siječanj 2012. Prosinac 2011. Studeni 2011. Veljača 2011. Siječanj 2011.
Vezani članci
3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara, Sveti Martin 5.-7. ožujak 2008: Program rada 3. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara - 5.-7. ožujak 2008: Program rada 3. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara Travanj - Kraj ožujka i početak vegetacije :) - Travanj - Kraj ožujka i početak vegetacije :) Posjet Nizozemskom voćarstvu u organizacija HVZa 19. 1. 2007.: Godišnja skupština voćara Virovitičko-Podravske županije - Godišnja skupština voćara Virovitičko-Podravske županije Pomotehnika-rezidba voćaka Berba voća: najznačajnija tehnološka operacija u voćarstvu Veljača 2008 - Aplikacija tehnoloških znanja - Veljača 2008 - Aplikacija tehnoloških znanja Animacijska ekskurzija: Kravarsko - Međimurje, Podravina 2. znanstveno-stručno savjetovanje voćara Hrvatske Zaštita - Zaštita voćaka: 23. 3. 2007. Vremenske prognoze - 16. 4. 2007. Vremenske prognoze - 7. 5. 2007. Pospješivanje razvoja prijevremenih izbojaka na sadnicama jabuke u rasadniku Srpanj - Zar je zaista prošlo šest mjeseci? - Srpanj - Zar je zaista prošlo šest mjeseci? Ivan Grgar, voćar i tri četvrt Poljoprivredne marketinške zadruge Ranko Vlahović, neretljanski Don Quijote Program 6. savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem Recepti jela s voćem - IA poslovno predstavljanje svih potrebnih segmenata u voćarstvu

Ožujak 2008. - Novo proljeće hrvatskog voćarstva

Piše:   ,   , 


Datum objave: 01.03.2008.

Ožujak 2008: Novo proljeće hrvatskog voćarstva

Bolja posjećenost međimurskog savjetovanja ne mora, ali može pridonijeti novom proljeću hrvatskog voćarstva
Tri uvodnika prije 3.znanstvenog strućnog savjetovanja hrvatskih voćara. Kao eksperiment u stilu Aleksandra Dumasa prema poznatom uzviku „svi za jednoga jedan za sve“ kao tri voćarska mušketira pišu uvodnik za ožujak jedan za drugim Franc Kotar, Damir Lučić i Zoran Lovrek na temu kako dalje poslije  3. znanstvenog stručnog savjetovanja hrvatskih voćara bez da su međusobno znali što je tko od njih napisao. Pažljivo pročitajte pa sami u mislima razmislite ili dopišite na novu temu na forumu.

1. dio - Franc Kotar (1. 3. 2008.)
S 1. 3. počinje za voćare proljeće, kako izgleda ove godine jedno od najranijih. Tri pisca sa kontinuitetom pisanja uvodnika na IA voćarskom portalu, su neovisno napisali svaki svoj uvodnik za ožujak i svoje viđenje „proljeća voćarskih preokreta“ kako ga svatko vidi iz svog kuta gledanja, a prije 3. Znanstvenog savjetovanja hrvatskih voćara koje će biti od 5.-7.3. u Sv. Martinu u Međimurju.

Što bi po mome trebalo u tom proljeću započeti da se što prije poboljša stanje u hrvatskom voćarstvu?
Sredina u kojoj se događa 3. Znanstveno savjetovanje hrvatskih voćara, dakle Međimurje, predstavlja po mišljenju, a i većine hrvatskih voćara, najrazvijenu voćarsku regiju u Hrvatskoj, pa bi se tu mogli od Međimurskih voćara štošta naučiti. Ali kad ćete u Međimurju pitati najnaprednije voćare da li su zadovoljni s razvojem međimurskog voćarstva dobit ćete negativan odgovor. Kako je to moguće, zapitati ćete se, da možete u istom selu imati tehnološki visoko standardizirane proizvođače koji idu u bok sa voćarima EU i one koji o tim standarima na žalost samo razmišljaju/maštaju. Dakle osnovni segment svakog suvremenog razvoja je prijenos informacija  koji ni u „selu“ (do nje bi po pravilu trebali doći pješke ili biciklom), a globalno i u hrvatskom voćarstvu na žalost ne funkcionira ili je premalo učinkovit ...

Kako dakle pokrenuti voćarsku brzinu iz sporije u brže brzine? Sigurno nećemo smisliti tople vode, nego je potrebno kopirati uspješne organizacijske i stručne implementacije iz susjednih zemalja, a mislim i iz uspješnih regija ili županija. Za svaki posao je potrebna vizija s jasno postavljenim ciljevima u vremenu i prostoru i strategija sa izrađenim logistikama kako što prije i sa što manje troškova doći do tih ciljeva.
Za takav pristup se moraju prvo voćari „profesionalno“ organizirati u učinkovito udruženje koje mora sa profesionalnim, čitaj plaćenim, poslovnim tajnikom-menagerom (tajnicom-menagerkom) svaka tri mjeseca rješavati barem jedan ključni problem, a mjesečno tekuće manje probleme takvih profesionalno udruženih Hrvatskih voćara. Koji su dakle po mome ključni problemi koje bi mogli rješavati tako organizirani voćari na primjer u 2008 godini:

Mjesec
Tromjesečni zadaci
Mjesečni zadaci
Ožujak
Predstavljanje idejnje strategije udruživanja Hrvatskih voćara.
Zapošljavanje profesionalnog poslovnog sekretara.
Travanj
Inventarizacija voćnjaka po županijama.
Standardizacija voćarskih povjerenika po regijama u županijama za animatore udruživanja.
Svibanj
Inventarizacija voćnjaka po županijama.
Izrada strategije financiranja udruženja sa članarinom.
Lipanj
Inventarizacija voćnjaka po županijama.
Formiranje projektnih grupa za standardizaciju tehnologije po voćnim vrstama.
Srpanj
Rajonizacija i izrada voćarskih vizija i strategija po županijama.
Formiranje projektnih grupa za organizacijske-logističke standardizacije.
Kolovoz
Rajonizacija i izrada voćarskih vizija i strategija po županijama.
Uspješne implementacije projektnih grupa za standardizaciju tehnologija po voćnim vrstama.
Rujan
Rajonizacija i izrada voćarskih vizija i strategija po županijama.
Uspješne implementacije projektnih grupa za organizacijsko-logističke standardizacije.
Listopad
Rajonizacija RH i izrada voćarske vizija i strategija razvoja Hrvatskog voćarstva.
Uspješne implementacije projektnih grupa za standardizaciju tehnologija po voćnim vrstama.
Studeni
Rajonizacija RH i izrada voćarske vizija i strategija razvoja Hrvatskog voćarstva.
Uspješne implementacije projektnih grupa za organizacijsko-logističke standardizacije.
Prosinac
Rajonizacija RH i izrada voćarske vizija i strategija razvoja Hrvatskog voćarstva.
Uspješne implementacije projektnih grupa za standardizaciju tehnologija po voćnim vrstama.
Živi bili pa vidjeli i sve najbolje za uspješne aplikacije!

2. dio - Damir Lučić (2. 3. 2008.)
Čini se da će ove godine vegetacija krenuti ranije. Zahlađenje početkom ožujka će malo zaustaviti vegetaciju, ali nema sumnje da će cvatnja biti ranije nego je uobičajeno. Mnogi voćari su na jabukama već ugledali zelene listiće kako proviruju iz pupa. To im je bio znak da krenu s bakarnim sredstvima u prvo tretiranje pred kišu koja je trebala pasti početkom ožujka. To je međutim suvišno. Periteciji nisu dozreli i unatoč padavinama askospore ne mogu izlijetati i inicirati primarnu zarazu fuzikladijem. Niti za erwiniju nisu bili uvjeti. S malo znanja  i struke može se ne samo uštedjeti nego i mirnije spavati.

Upravo to znanje i struku očekujemo čuti u Svetom Martinu na Muri na 3. Savjetovanju hrvatskih voćara. Odjeci prošlog savjetovanja nisu bili na razini potreba hrvatskog voćarstva. Kao da svi sve znaju, kao da smo dosegli same vrhove u voćarstvu pa nam ne treba previše diskutirati. Podsjetimo se zaključaka s posljednjeg savjetovanja u Zadru kojeg je s Povjerenstvom sastavio Boris Duralija:

1. Hrvatska mora racionalno iskoristiti sve biološke potencijale proizvodnog prostora za voćarstvo u cjelini, a pogotovo s kulturama koje mogu biti prepoznatljiv hrvatski proizvod od posebnog značenja u EU (realizacija kroz projektni zadatak voćarske regionalizacije s MPŠGV).
2. Važno je unaprijediti proizvodnje voća za vlastite potrebe kako bi se što prije oslobodili uvoza.
3. Posebno poticati razvoj kultura koje imaju komparativne prednosti za zemlje okruženja, a posebno EU (npr. višnja Maraska, rane sorte mandarinke i dr.).
4. Hitno izraditi zakon o integriranoj proizvodnji voća.
5. Temeljem usvojene legislative organizirati rasadničku proizvodnju, posebice primjerenih standarda matičnjaka.
6. Sustavno educiranje djelatnika savjetodavne službe, a proizvođača preko certificiranih obrazovnih sustava.
7. Hitno iznaći najprikladniji model organizacije proizvodnje voća, dorade i prerade.
8. Stimuliranje prerađivačkih kapaciteta za voće.
9. Uspostavljanje čvrste koordinacije svih nadležnih institucija povezanih s voćarstvom kao što su MPŠVG, HGK, fakulteti, instituti, udruge proizvođača i dr.
10. Dogovoriti aktualne teme za Savjetovanje voćara sljedeće godine i predvidjeti prezentaciju uspješnih voćara.

Odgovorni za provedbu ovih zaključaka nisu imenovani, jer da jesu sada bi ih mogli pitati o progresu na temu zaključaka. Ove godine se nadamo manjem broju zaključaka, tri, maksimalno četiri, ali konkretnih, provedivih i mjerljivih. Osim toga se nadamo i odgovornih ljudi koji će preuzeti dio pokušati ostvariti. Imenovano je, istini za volju, Samostalno Povjerenstvo za izradu strategije razvoja voćarstva, međutim strategija nije donešena, niti je predložena Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, nego se na žalost, zastalo na prvom koraku, a to je na pitanju financiranja rada članova Povjerenstva.

Dakle, posla je mnogo, ali pojedinačne ciljeve bi trebalo birati pomnjivo, biti realan, čak i skroman u procjeni stvarnih mogućnosti, pa onda za godinu dana ipak imati neke rezultate.

PS. Ali da nije sve sivo ili crno, nadamo se da će dobavljači protutučnih sustava na Savjetovanju javiti barem jednu praktičnu dobru vijest, a to je povećanje zahtjeva za podizanjem novih mreža! Nek se pohvale, mislim da je to razlog za veselje kod svih i poticaj da se krene i dalje i odlučnije u postavljanje visokog standardiziranja hrvatskog voćarstva.

3. dio - Zoran Lovrek (1. 3. 2008.)

Kao što većina voćara zna u našem malom lijepom Međimurju  od 05.3. do 07.03.2008. održava se 3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara.
Međimurje u voćarskoj proizvodnji, prvenstveno u proizvodnji jabuka, u Hrvatskoj zauzima značajno mjesto. U  Međimurju je  u 2007. proizvedna trećina hrvatske proizvodnje. Preko 90 % međimurskih voćara članovi su Međimurske udruge za integriranu proizvodnju voća, a prosječni prinosi u 2007.god. u rodnim nasadima bili su 45 tona ili više po hektaru, sa 70 do 80 % prve klase. Sa takvim rezultatima u vrhu smo Hrvatske proizvodnje, ali još uvijek međimurski voćari nisu zadovoljni i želja je da se u narednom periodu proizvodnim rezultatima približimo najrazvijenijim voćarskim regijama Europe. U većem dijelu Hrvatske situacija je puno lošija nego u Međimurju.
Što nam nedostaje?

Na prvom mjestu znanje. Praktično i stručno voćarsko znanje, znanje iz ekonomike i organizacije proizvodnje, a posebno znanje o tome kako raditi zajedno.
Kao da mi voćari nismo shvatili da nismo međusobna konkurencija, da se za bolje sutra možemo izboriti jedino zajedno. Koliko smo slabi i kako nas javnost doživljava najbolje govori činjenica da u proteklih 15 godina u Ministarstvu poljoprivrede (bez obzira ko je bio na vlasti) ne samo da nismo imali partnera, nego ni Ministarstvo nije znalo ko zapravo predstavlja hrvatske voćare. Neki su mislili da je to Hrvatska voćarska zajednica, no obzirom na  dosadašnji način rada i članstvo to zasigurno nije bilo tako. Mjere koje je Ministarstvo donosilo  kako bi se poboljšala situacija u voćarskoj proizvodnji nisu rezultat smišljene strategije razvoja voćarstva. One su donošene kao odgovor na pritisak kritične neorganizirane mase voćara koja se stvorila u proteklih 15 godina i na inicijativu pojedinaca. Mnogi novi voćari su se odlučili na sadnju voćnjaka na temelju priča kako je voćarstvo vrlo dohodovna poljoprivredna grana. Mnogi od njih ne znaju da će uz prinose od 40 tona jabuka i svega 60% prve klase  proizvoditi gubitke i da uložena sredstva nikad neće vratiti.
Govori se da je proizvođačka cijena 1 kg jabuka 1,00 kn ili manje. Prava je istina da je proizvođačka cijena 1 kg jabuka, uz prinos 45 t/ha  i 80% prve klase 1,60 kn-2,00 kn, ovisno o načinu financiranja, tehnologiji proizvodnje i veličini nasada.

Danas je sretna okolnost  to što su mnogi voćari postali svjesni ovoga o čemu govorim. Loše je što je većina nas do takvih zaključaka došla učeći na vlastitim greškama.
Naravno da voćarska proizvodnja može biti vrlo unosna, ali jedino pod uvjetom da proizvodni rezultati budu optimalni, a rizici da budu svedeni na minimum.
Osobno priželjkujem da među voćarima postoji kritična masa vrijednih i pametnih koja može promijeniti situaciju u korist svih nas.
Nadam se da će Hrvatska voćarska zajednica u vrlo kratkom roku postati zajednica svih voćara Hrvatske. Ukoliko se to ne dogodi odmah mislim da se voćari Hrvatske moraju udružiti na neki drugi način, kroz neke nove zajednice.

Ono što nam također neophodno treba je strategija razvoja voćarstva Hrvatske.Ne strategija kojom će se mahati zbog dnevno političkih potreba, nego strategija iz koje će biti vidljivo gdje će Hrvatsko voćarstvo biti za 10 godina i kako će do tih pozicija doći.
Ako nam predstojeće 3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara (osim odgovora na dio stručnih i praktičnih pitanja koja nas  muče) ukaže i na put kojim trebamo krenuti,  moći ćemo ovo savjetovanje  smatrati uspješnim.

KOMENTARI

Nema komentara


Da biste mogli poslati komentar morate se ulogirati!
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1168
  • Broj znakova: 3.312.245
  • Broj fotografija: 1.313
  • Broj crteža: 135
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 21.514
  • Broj učitanih stranica: 21.518
  • Broj pogodaka s pretraživača: 817
VIDI WEB TOP 100