Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
956 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1168 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
Odabir naslova iz kategorije MJESEČNI UVODNICI
Tko je kriv za lošu prodaje jabuke Travanj 2014 - prorjeđivanje plodova BITI NAJBOLJI! Siječanj 2014 Veljača 2012. Siječanj 2012. Prosinac 2011. Studeni 2011. Veljača 2011. Siječanj 2011.
Vezani članci
Ožujak - Ma jel' se to isplati? - Ožujak - Ma jel' se to isplati? Ranko Vlahović, neretljanski Don Quijote Veljača 2011. Što je novo u budućem sortimentu jagoda u Sloveniji Veljača - Statistika i analiza IA voćarskog portala poslije 31. dana izlaženja. - Veljača - Statistika i analiza IA voćarskog portala i IA voćarskih novina poslije 31. dana izlaženja Posjet Južnom Tirolu i ogled sajma Interpoma 2006 Standardizacija voćnih sadnica jabuka jedna od bitnih osnova za uspješniju hrvatsku proizvodnju jabuka Siječanj - Postavljanje IA voćarskih novina - Interaktivni (IA) voćarski portal i IA voćarske novine postavljanje integriranog dinamičkog informacijskog prostora na području zemalja bivše Jugoslavije i šire. 7.-9. 2. 2008: FRUIT LOGISTICA - Berlin - FRUIT LOGISTICA - Berlin 3. Lombergarovo savjetovanje Javna mišljenja i neki argumenti o zdravstvenoj upitnosti hrane-voća Jurica Pavelić, pomlađeni voćar pozitivne energije Poljoprivredne marketinške zadruge Ivan Grgar, voćar i tri četvrt Ljetne sorte jabuka Monitoring prognoziranja optimalnog vremena berbe jabuke Berba, pakovanje i skladištenje plodova voćaka Nove sorte jabuka iz grupe na fuzikladij osjetljivih sorata Regalis - novi regulator rasta 22.-26. 4. 2007.: Međunarodni sajam INTERVITIS INTERFRUCTA u Stuttgartu - 22.-26. 4. 2007.: Međunarodni sajam INTERVITIS INTERFRUCTA u Stuttgartu

Listopad, studeni 2008: Voćarski biti ili ne biti

Piše: 

Datum objave: 01.11.2008.

1. dio

 Pogled na sajam Interpoma 2008
Pogled na sajam Interpoma 2008 odozgora
Voćarstvo, voćarstvo, voćarstvo, vjerojatno bi bio naslov svakog novinara koji je malo upućen u voćarstvo obilaskom sajma Interpoma 2008. I doista, o voćarstvu je bilo puno toga rečeno i puno se toga moglo vidjeti, ali malo toga praktičnog za individualnog hrvatskog voćara. Što je to ipak mogao hrvatski voćar vidjeti u Italiji, u južnom Tirolu osim diviti se platformama za berbu i govoriti kako smo stoljeće iza njih?

Sam sajam u Bolzanu je tek kraj priče o voćarstvu i tamo su voćari mogli vidjeti kako je moguće od voćarstva živjeti, kojim sredstvima se baviti kad si uspješan, kako prodavati voće kao uspješan voćar.  A preduvjet za biti uspješan voćar u južnom Tirolu je jednostavan, biti udružen! Jer nema tu velike filozofije; ako voćar jeftino kupi (sredstva za rad), a skupo proda (proizvedeno voće) dohodak je veći i voćaru ostane više novca. Voćar kada je sam kupuje skupo (jer nema količine i pregovaračkih prednosti), prodaje jeftino (opet jer nema pregovaračkih prednosti i prisiljen je prodavati trgovcima ili prekupcima – makar prekupci obrtali i 1.000 vagona voća) i na kraju je siromašan, tužan i poetski rečeno - osamljen. A to je stvarnost hrvatskog voćara. U Italiji udruženi voćari u kooperative (zadruge) angažiraju marketinške stručnjake i trgovce da prodaju skupo njihovu jabuku i svi od toga dobro žive. Budimo svjesni budućnosti! Trenutno hrvatski trgovci plaćaju hrvatsku jabuku po jamčenim cijenama Ministarstva poljoprivrede koje nam se možda čine primjerenim, ali samo zbog poticaja koji dobiju. Kad ti poticaji za otkup i čuvanje jabuke prestanu važiti vidjet ćemo koja je to cijena jabuke koju će nam trgovci ponuditi, a koju ćemo mi onda pognute glave biti prisiljeni prihvatiti.

 Laimburg
A neki smo imali i priliku posjetiti voćarsku stanicu Laimburg, središtu
voćarskih znanja i primjenjene voćarske tehnologije u Južnom Tirolu
A kako se to dogodilo u južnom Tirolu? Pod pritiskom siromaštva stanovnici često poplavljivane doline u proljetnim mjesecima, pretežito njemačkog govornog područja postigli su sredinom prošlog stoljeća da im se izgradi brana koja će akumulirati vodu nastalu otapanjem snjega s okolnih planina i spriječiti poplavljivanje. Naravno, za to se nije izborio jedan seljak, nego organizirana skupina ljudi. I kasnije su sve radili organizirano i tako su dospjeli do trenutne situacije gdje imaju organiziranu profesionalnu savjetodavnu službu koju pola plaćaju sami, pola država, organiziranu nabavku svog repromaterijala (a to odgovara i dobavljačima jer im se pojednostavljuje posao) i organiziranu prodaju svoje jabuke.

I onda dolazimo do samog sajma gdje ne vidimo pojedinih voćara kako izlaže voće, nego  udruženja voćara koji rade na marketingu, domipljaju se kako prezentirati jabuku, kako povećati prodornost tog voća u potrošnji kroz nove proizvode, kroz nove  privlačne ambalaže, kroz nove sorte, degustacije itd. Upoznavanje potrošača s novim sortama (za nas novim sortama!) je uobičajen posao koji netko u takvoj podjeli rada organizirano provodi kroz degustacije, uporno podsjećanje na prednosti nove sorte i ostalu promidžbu. I to je onda interes voćara, da se nove sorte uvode u potrošnju jer će time jabuka zauzeti veći udio u potrošnji voća. A trgovcu (trgovačkom lancu) je svejedno da li proda 40% jabuke i 60% ostalog voća, dok je proizvođaču jabuka interesantno da udio jabuke bude veći.

 Uzgojni oblici
 U Laimburgu smo imali prilike na "mehaničkim Power Point slideovima"
 vidjeti uzgojne oblike koji se u Tirolu primjenjuju
I konačno, voćarstvo u južnom Tirolu jest ono što u prvoj fazi hrvatskog voćara treba najprije interesirati. Kako to da su tamo svi voćnjaci isti, kako to da je tamo prosjek preko 50 t/ha jabuka uključujući i obnavljanje voćnjaka, kako to da su tamo sve jabuke iste, itd. Od praktičnih tehnoloških stvari u proizvodnji, od starih/novih stvari u voćnjaku nije se ništa moglo vidjeti osim ako niste išli organizirano u posjet voćnjacima i voćarskim istraživačkim stanicama kojih tamo ima nekoliko (Leimburg, San Michele,..) i naučili više o voćarstvu u smislu rezidbe (vremena rezidbe, načina rezidbe), prorjeđivanja te ostale pomotehnike.

Kontingent od cca 200 voćara koji su organizirano (Syngenta Kiš i Osiječko Baranjska županija) došli na sajam u Bolzano vratilo se kući vjerojatno pomiješanih osjećaja. Neki su se možda vratili frustrirani, neki možda s pitanjem zašto je kod njih sve moguće, a kod nas sve teško. Odgovor je vjerojatno u udruživanju voćara. Ne bilo kakvom, jer „bilokakvih“  primjera udruživanja radi drugih razloga je bilo sasvim dosta u Hrvatskoj, nego udruživanje kroz koje će se onda naći rješenja i za tehnologiju i za marketing i prodaju i za nabavku repromaterijala, drugim riječima udruživanje onih koji žele živjeti od voćarstva. A to sigurno neće učiniti nitko umjesto voćara. Dakle sve je na nama/vama hrvatski voćari, u kojem vremenu i prostoru smo/ste sposobni implementirati viđena saznanja. Nadamo se da što brže !

KOMENTARI

 

Vaše ime:
Vaša poruka:
Pošalji: Pošalji
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1168
  • Broj znakova: 3.312.245
  • Broj fotografija: 1.313
  • Broj crteža: 135
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 363.356
  • Broj učitanih stranica: 363.238
  • Broj pogodaka s pretraživača: 1.746
VIDI WEB TOP 100