Kakav je sadržaj fenola u vrstama voća?
Najviše fenola ima brussnica, borovnica, pa jabuka, jagoda i na kraju tropsko voće.
Razlike su i unutar sorata, pa i klonova (sadržaj antocijana koji se ogledaju u različitoj obojenosti kožice plodova) – primjer klonovi Fujija.
U stresnim godinama (primjerice suša) je sinteza fenola veća, a to doprinosi na veću otpornost na UV zračenje, na patogene i sl.
Isto tako i napad bolesti (krastavosti) može uzrokovati povećanu sintezu fenola (za krastavost udvostručen sadržaj fenola) i to najviše fenola ima na rubovima kraste (to je odgovor na napad bolesti - logično).
Kožica osobito ima visoke količine fenola, a znamo da su fenoli jako značajni za zdravlje.
Utjecaj protutučnih mreža na sintezu antocijana.
Nekih bitnih razlika nema na utjecaj svjetlosti da li je voćnjak ispod mreže ili ne, niti na količinu svjetla, niti na sintezu antocijana (boju). Razlike su međutim, da li smo stavili ispod voćaka foliju. Te su voćke neovisno o tome da li su ispod mreže ili ne, imale bolju boju.
4. Lombergarovi dani su time završili. Možemo reći da su predavanja bila uglavnom na solidnoj razini, a naročito su velik interes slovenski posjetitelji pokazali prema predavanjima voćarskih kolega iz Italije i Austrije. Čini se kako bi općenito na stručnim voćarskim savjetovanjima bilo jako dobro prihvaćeno kada bi više ili većina predavanja bila o praktičnim uspješnim tehnologijama u voćarstvu. Sada se već radujemo narednim 5. Lombergarovim danima, a to je već i prva mala obljetnica!