Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
15.375 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1168 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
Odabir naslova iz kategorije IA SAVJETOVANJE
Dan velikih suočavanja … Tehnološke upute 2014 Zaštita Kalkulator infekcija jabuka - krastavost Vremenske prognoze Obavijesti Stručni izleti Rokovi berbe

Dan velikih suočavanja …

Piše: 

Datum objave: 28.05.2015.

1. dio

23. 5. 2015. godine sam imao redovitu standardizaciju kod kolega voćara u Kozarskoj Dubici. Bila je to prilika recenzirati dosadašnja ovogodišnja iskustva i dati im smisao u svjetlu stručnih znanja. Kako to obično biva, potrebno je uvijek se vraćati na početke, na izvorišta na kojima stoji naš voćarski biznis.

Kolege voćari se bave pretežito proizvodnjom jabuka i nešto krušaka, pa je bilo normalno o potrebno da se posvetimo fuzikladiju, glavnoj bolesti jabuka, kojoj podređujemo cjelokupni program zaštite bilja do sredine 6. mjeseca. To je bolest koje se svi voćari skoro pa instiktivno plaše i često se pouzdaju u savjetnike i „savjetnike“ koji sam prepisuju „recepture“, dodatno ih plaše, umjesto da ih oboružaju znanjem i razumijevanjem prema toj bolesti. Da razumiju biologiju te gljive i da onda mogu interpretirati meteorološke pojave koje su ključne za razvoj te bolesti.
Naravno, praznu slamu bismo mlatili i ništa ne bismo razumjeli, naučili i za buduća iskustva ostavili da nismo imali podatke. Na žalost, Dubičani nemaju svoje meteorološke stanice pa smo se poslužili podacima sa stanice udaljene nekih 50 km zračne linije. Daleko od optimalnog, ali sasvim dovoljno da naučimo nešto o bolesti, a jednako bitno da zaključimo koliko je bitno imati svoju stanicu sa svojim podacima.

Ova godina je krenula kasno i krenula je sporo. Analizom temperatura i analizom prognoznih modela zrelosti peritecija kojom je opskrbljena iMetos stanica, znali smo da je velik dio peritecija bio nezreo još do sredine 4. mjeseca, prvenstveno zbog premale količine oborina. Onaj tko zna koji su uvjeti potrebni za dozrijevanje peritecija mogao je to pretpostaviti i na osnovu iskustva i direktnih zapažanja. Što nam je to govorilo? Da smo tek u drugoj polovici 4. mjeseca mogli imati prvih infekcija i to ne nakon prve kiše, nego tek nakon druge kiše koja se na danoj lokaciji dogodila 28.4.2015. Prije toga je bilo nekoliko kiša, ali su one jedino bile u funkciji pospješivanja dozrijevanja peritecija
Neke kiše su bile jako korisne za isoucavanje askospora bez mogućnosti infekcija kao na primjer kiša 24. 4. kada je palo 5,4 lit kiše i to u 13 sati. Tada je pala po prognoznom modelu prisutnost dozrelih askospora sa 100% na 11%! Do večernjih sati se list posve osušio i na taj način se smanjio potencijal zaraze bez štetnog događaja. U prosjeku je trebalo potrebno svega 2 dana da se dozrelost digne ponovno na 100% prema prognoznom modelu zbog toga što je vegetacija kasnila a suma akumuliranih temperatura je tjerala ubrzano dozrijevanje peritecija. U praksi mi znamo da to nije ista količina askospora, za koju je potrebno cca tjedan dana da se vrati na istu razinu. Da imamo funkcionalnih volumetrijskih brojača askospora tipa Burkard, tada bismo mogli stvarno pratiti prisutnost askospora za vrijeme infekcija.

28.4. je kiša počela padati tijekom noći (u 1:00). Iako prognozni model kaže da tijekom noći nema ispucavanja askospora, mi znamo da se to kreće na razini 5% potencijalnog ispucavanja pri dnevnoj svjetlosti. Vlaženje se nastavilo do jutarnjih sati 29.4.2015 što je definitivno bila prva prava prilika za ostvarenje infekcije. Prognozni model je zabilježio ostvarenje lake infekcije, međutim treba imati na umu da prognozni model pri ocjeni jačine infekcije ne uvažava slijedeće čimbenike:
- intenzitet porasta vegetacije
- trenutak obavljanja prethodne zaštite
- količine spremnih dozrelih askospora

Kako je dozrelost askospora bila na 100%, kako je porast vegetacije bio jako intenzivan, a dnevne temperature su bile idealne za maksimalno brzo klijanje spora, tako je tempiranje prethodne zaštite moralo biti neposredno prije same kiše ako bismo htjeli imati maksimalnu zaštitu od infekcije. S obzirom na temperature koje su bile nakon ove infekcije pojavu prvih mrlja fuzikladija su se mogle očekivati oko 13. 5. 2015. (eventualno + dva dana).

Zanimljiv je događaj bio 2.5.2015. Tada je prognozni model zabilježio jaku infekciju. Istovremeno je prognozni model za količinu askopora u zraku obavjestio da ih praktično nema u zraku, s obzirom da smo to jutro imali veliko ispucavanje spora zbog jutarnjih oborina i smanjivanje potencijala dozrelih aspospora sa 100% na 7%! Istovremeno je sušenje lista smanjilo preživljenje askospora sa 100% na 0%! To znači da iako smo mi nakon toga imali zabilježene uvjete za infekciju, da je zapravo spora za iniciranje infekcije bio jako malen. Opet, da imamo volumetrijski hvatač spora to bi mogli dokazati.
Ono što je bitno je da voćari imaju ispravan osjećaj što je značajno za njihovo kontroliranje bolesti, a što nije značajno.

Značajne su slijedeće stvari:
- Da li je protekao dugačak period bez kiše? Ako da onda moramo tretirati narednu kišu kao izvanredno opasan događaj jer imamo izvanredno velik potencijal zaraze!
- Da li imamo intenzivni porast vegetacije? Ako da onda je svaka infekcija izvanredno opasan događaj jer imamo u kratkom vremenskom periodu od zadnje zaštite novi porast nezaštićene vegetacije!
- Da li je u pitanju kiša poslije podne do predvečer? Ako da to je izvanredno opasan događaj jer omogućuje ispucavanje spora i sporo sušenje lista.
- Da li je vlaženje lista dugačko? Ako da onda je to izvanredno opasan događaj jer omogućuje klijanje velikog broja spora.

Voćarima je obično ključan događaj količina oborina, međutim to u prosjeku nije previše bitan podatak. Naime, puno kiše omogućuje ispucavanje spora podjednako kao i malo kiše (sve preko 5 mm kiše omogućuje velika ispucavanja). Kiša eventualno može uzrokovati ispiranje sredstva, ali to je u biti rijedak slučaj, a naročito je malo bitan ako smo koristili perzistentnije fungicide poput Delana, pa još uz dodatak kakvog ljepila tipa Nu-film.
Velika je kiša značajna radi toga što nam onemogućava pravovremeni izlazak u voćnjak i radi toga što uzrokuje kolotrage, ali u biti nije značajna. Puno je značajnija mala kiša u 18:00, koju većina voćara zanemari!
14.5. je zabilježena katastrofa jer su bile optimalne temperature i relativno mala kiša koja je uzrokovala u večernjim satima kada je bilo još danjeg svjetla ispucavanje askospora, a kontinuirano vlaženje do sutradan u 14:00 uz prosječnu temperaturu od 15 °C omogućilo je katastrofu od infekcije. Ako uzmemo u obzir da prije toga nismo imali ozbiljnih kiša tada možemo reći da su mnogi voćari oko 26.5. počeli zapažati simptome.

I konačno zadnji težak događaj se zbio, kako znamo u periodu od 21.5. do 27.5 kada se zbio niz mogućih infekcija gotovo u kontinuitetu. Kada se dogodila kod kojeg voćara to ne možemo znati, ovisno o tome za kakvu se strategiju obrane odlučio, ali od 2.6. do 8.6. je vrijeme kada bi voćari svakodnevno trebali biti u voćnjaku i tražiti simptome fuzikladija.
Da li se infekcija mogla spriječiti? Da, mogla se i trebala se. Znalo se kakvi će biti vremenski uvjeti i mogla se spriječiti. No, bojim se da će kod većine voćara biti ovo loša godina …

Za podsjetnik kako je govorio Franc Kotar vezano za razumijevanje zaštite upućujem vas na link:
http://www.vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=262&highlight=ZA%C5%A0TITA

Mogućnosti suvremenih tehnologija su velike i voćari osim udruživanja, bez pomoći tehnologija kao što su meteorološke stanice tipa iMetos i slični i bez suvremenih tehnoloških softvera tipa Pantheon Farming, teško moći držati korak i opstati.



KOMENTARI

 

Vaše ime:
Vaša poruka:
Pošalji: Pošalji
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1168
  • Broj znakova: 3.312.245
  • Broj fotografija: 1.313
  • Broj crteža: 135
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 227.859
  • Broj učitanih stranica: 227.730
  • Broj pogodaka s pretraživača: 982
VIDI WEB TOP 100